RI NGA MAORI KATOA O AOTEAROA. Ehoa MA,—Tena koutou ko Te Barene taku ingoa. No Taranaki abau, kua tae mai ab.au ki konei i roto i ngatau c torn te kau ma to>u kua hon ake nei, a naku i tuku nea rongoa ki nga tangata Maori no taua takiwa rano taea no*tea mai enei ra. >'aku i tuku nga ropgoj., kia Wiremu Kingi, kia Po Arama, Rawin, Katutore *ra ki nga tangata katoa o nga bapukatoa,oKawhia o Taranaki oN'atiruanui, o wban ? auui, o Rangiutu ara kfnga tangata Maori ka'oa ote T-i Hauauru. Kei te amnio ratou ko ahau ko T« Har»ne te tino t-auer.a hanga rongoa pai. He pai katoa aku rongo i. He rgawari ano hoki ie utu. Na he ki a<n tenei maku kia k' utou me be moa ka haere koutoa. Kite hoko ro< goat. e h.-ko i nga rongoa o te Harane kaua e hoko te rongoa o 'e tahi TangaU kimi r«wa koutou kite ingoa e piri ana i runga i nga rongoa, ko Te Harone a.kore e tena, kei tangohia i ena. MeHemea he mg- a tangata ke atu i iunga i n"a rongoa, kaua rawa koutou e tango, notemea e hoa ma, e aku hoa Maori kaore tatou e mohio kl nor*. +nrn tnrn J V> nn » n ». „: 'ngaranga. O Amerika, he mea ngaro hoki tena la tatou Tena ia. ko a te Baran* Rongoa. E ! ko n»a tino taru taru tomake o to koutou nei motu o Niu Tireni, kua ki-e hoki nga rakeha me nga Maori hoki he tino pai aku rongoa na reira ka whakaarre atu m« a au ki a koutou. Ko aku rongoa nei wbakaora i nga mate mare, kiri ka rumatiki me etahi mate maha a te tangata. , v CANISTERS uy fOwpEB , #,*\R LAND &%v :*i>cklrn d JKo te Mtewena Rofii a Harane. Ki oku noa Maori. tetahi mea e ora ai te tangata he taro; a, ite mea e papai ana ka mohiotia te reka, ana taua kai kawhai toto uaua kikokiko hoki. Tera tetahi taro. tona ingoa he tamapia he paraoa he wai t.-ihu ai kite umu. Ehara tera tu kai i te mea whakamomona i te tinana engari he whakamamae poho tana. Me ata hanga te taro. me whakananunanu marire kite paura-rewana, e whaia nei e te Pakeha e te Maori, i nga wahi katoa. E kiia ana ko te paura-rewana tenei i nui ake te pai i nga mea pera >■• atoa i Niu Tireni ko nga wai-pata he parani moa kei runga mete ingoa Harane, he paura-rewana te utu Is. 6d. tetahi 2s. 6d. E hokoa ana e nga rangatira i ngaitau katoa Titiro marire koutou ki tc paura-rewana moa manu nei. Mo te Mate Mare, me luu te Kongoa Reka o te Harana; mo te Mainae me kai te Kongoa Koroma: mote Rumatiki Rongoa Peina Kira; mo to Anini me etahi mate Ice atu. Me kai e nga Pi-ira o te Harana ara nga Rongoa Porotakataka. Rongoa Reeka, 2/6 mo te pounamu; Rongoa Piwa, 2/6 te pounamu ; Rongoa Eakiliaki, 1/ • Rongoa Pohomamae, 2/6 pounamu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820914.2.17.3
Bibliographic details
Korimako, 14 September 1882, Page 7
Word Count
513Page 7 Advertisements Column 3 Korimako, 14 September 1882, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.