Ki a Te Korimako.
Tena nga pai katoa! Te kiri o Tongatea katokia e te ha a u. Manu nui a Pehopeho nui a kaiaho. Haere mai e manu! Haere mai kite whare o Tuupuna o Maatua, kawea mai te kupu o te oranga, waerea mai te ara o te Matauranga, kaore he tangata hei karanga mou. Tena te uri o te tangata kua rupeke atu kite po. Haere mai ki Waikato ki! ki Waikato wai! Haere mai! Haere mai kite whare i kotia ai to uho, kite tuahu hokfi toliia ai o tuakana (a " Te' Hokioi" raua ko "Te Pihoihoi"). Haere mai! Haere mai kite mauri whakatupu a o Tuupuna, kore te tangata hei karanga mou. E tu ora ana to mauri e Karanganui kia koe, i te ao i te po. Haere mai, ahakoa tini nga whakahawea mou, he meatanga ki to iti rawa haere tonu mai. E mau ana te pepeha a o taua tuupuna, " E au ano e Huakatoa. Iti ia au. E taka t&Roro ote Rangi." Ahakoa rokohanga koe ete Aitu-u-a, kite ara. E hara i naianei ua taua. E mau ana te ki, nga mate kia tu, nga mate kia tahu. Taka ite rakau nga hau-a-tara. Wera rte ahi nga hau-a-tara, kua oti katoa nei tatou te karapoti e te mate, he puehu nei hoki, a ka hold ano kite puehu.
Kia au, pai atu tau akoranga ki an i te wherikotanga o te
hiriwa, ote koura. Kaore akii kupu ki ake kia koe. Haere tonu mai. Haere mai ki Waikato, Tomokia ona tatau i runga i te Whakawketai ona marae hoki i runga i te Whakamoemiti. Haere mai! HE WAIATA. Kaore te aroha ia au kia Te Korimako o Tikina mai fcirohia, tenei ka piriki te papa raro o te whenua-a-Mawai rangeau a whakaara ki runga kia Kite i te ra e tu iho nei kei te Ranei, e, i, Ma te Taumarumaru o Parirau e hipdki ki runga Dei, i, Ko te ture hei mahi maku ki roa tau, e, i, Ka to ture hei mahi maku ki runga' ki i lga i lwi ' i ' " , Whetuki, whetuki taku manawaki roto •ka pupuha kau au, u, i, He riri hoki ta te hau Tonga e pupuhi neikei te moana, a, i, He riri hold ta te Hau raro e Tawhai kiutara, a, Whiti kau ana te ra ki tua o Tawauwau kei te Iwi, e, i. Kati i konei taku mihi taurangi kia koe. Na tou hoa tau hou.— Na Pepuere Manahi Te Batu. —Te Kohekohe, Mercer, "Waikato, Tahi-o-Pipiri, 1882.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820814.2.20
Bibliographic details
Korimako, Issue 6, 14 August 1882, Page 4
Word Count
427Ki a Te Korimako. Korimako, Issue 6, 14 August 1882, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.