Kahore he iwi o te ao i kuware kite tito waiata. Kei ia iwi kei ia iwi ona tangata mohio kite tito waiata. A waiho ana tenei mea te waiata hei taonga mo te iwi katoa, hei whakamanamananga ma t© iti ma te rahi, ma te tane ma te wahinema nga tamariki. He tihi nga alma o te waiata; he kawenga pouri, aroha ranei, pepeha ranei, aha ranei; ka puakiha ma te: waiata. He iwi mohio hoki te tangata Maori ki te tito" waiata. Ko etahi o nga waiata Maori kua whakareopakehatia a - meinga ana he pai he ataahua. Ko etahi waiata he mea hapai hei tino waiata. motu-hake ma tona iwi ake. He waiata pera to Ingarani,. to > Wiwi, to Ruhia, to Hamani, to ia iwi to ia - iwi o tawahi. Na, kotahi~te~p&keha i Niu Tirani nei kua tito waiata hei waiata motuhake ma Niu Tirani. Ko t'e Parakena te ingoa o tana pakeha—no Otakou. He tangata ano nana te rangi hei "waiatatanga. He whaka-
matamatau tenei kite whakareo Maori i taua waiata he jaiea ata whg^ariteki ? te- —rang| o kup'u ipakeha jL.
AOTEAROA.
E Ihowa, Atua Vs . i : Q ngalwi 1 ..Matou ra ' v Ata whakarangona: , . Kia hu& ko te pai ; Kia tau To Atawhai;' 1 -Manaakitia .... Aotearoa. Ona mano tangata, . < . • Kiri whero, kiri ma, Iwi Maori, Pakeha, ; Rupeke katoa, Nei ka tono Ko nga he Mau e whakahuri ke, . Kia ora marire Aotearoa. Tona mana kia tu; Tona toa kia u ; Tona rongo me, paku . • ; Kite ao katoa. Ana rawa te whawhai, Te tutu, e ara mai, Kia tupu nui ai Aotearoa.; Waiho tona takiwa • : . Mo te ao marama; ' • . Kia; whiti tona ra ' Taiawhio noa. ; Ko. te hae mete ngangau - ! Meinga kia kore kau; ■ Waiho i te rongo mau Aotearoa. Tona pai me toitu Tika rawa, pono pu Tona noho, tana tu,. Iwi no Ihowa: • Kaua tnona whakama; Haii ana te ingoa Rangatira, Tauira, Aotearoa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820516.2.5
Bibliographic details
Korimako, Issue 3, 16 May 1882, Page 2
Word Count
318Untitled Korimako, Issue 3, 16 May 1882, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.