"Kei te Atua to tatou piringa."
I te orokoekengamai o te Pakeha ki enei motu, e meinga ana, kotahi rau mano tangata Maori e noho ana; taheke tonu mai te punatangata i reira, moroki noa nei. Te hokinga iho, i roto i nga tail ka wha te kan, huia ka huia nga tangata Maori e noho nei i naianei, e wha te kau ma wha mano. Ka tae te hokinga kinotanga o te puna tangata! Mai raia, he iwi uekaha he iwi hua nui, ki ta |te kanohi tirohanga atu. | He aha rate take i kore ai e |pipi mai i Hawaiki te puna - tangata 1 He timn atn te hanga, timu atu, timu atu. I te mea e
pakanga ana nga iwi, e huaki ana, e hinga ana i te parekura, e horo ana he pa, i ata matauria nga take i matemate ai nga iwi Mairi • tena ko tenei,he whenua rangatira te hanga, to ana te marino puta noa i te motiL Na, ka uia ano e tamara, ete tangata whenua, Heaha rate take i timu tonu ai te tai o te taha Maori ? Tu ana nga whare, takoto ana te papa oneone, rapurapu kau ki nga tangata, kei whea ra nei? E hara i te kai kore nana i pana; ehara i te awha o te rangi nana i pana, inahohi, he paki ano te paki o te rangi, he tahua kai ano te tahua kai, heoti, kahore e paringia mai te tai tangata Maori. Kei te mohio te ao, ehara tenei i te ra e tutyingaraliu ai, e rapaki ai te 'tafp; mete kotiate kite ringa, eng'ari ko te ra o te ngehengehe o te rangimarie. Tena, whakamahara marie ki nga take e iti haere nei koe, e te tangata Maori; e hauwarea nei koe ; e mana kore nei; e hekehaere nei to tupu. E hira ana nga putake i hinga ai te he kite taha Maori, i taia ai koe e kino raua ko mate; ko te putake nui ia o te he pepehe i a koe, ko te waipiro. Ko taku kupu nui tenei ki a koe, i tenei nama o Te Korimako. Ko nga wai whakahaurangi ltatoa te take i eke ai te he ki tena taha, a, haua noatia iho te hunga e inu ana i tera hanga. Na te waipiro i whawhao atu, whawhao atu te Pakeha ki nga whareherehe, mano atu, mano atu. Wahi ai nga tupapaku o te waipiro, he ope ano ki nga whare-turoro, he
ope ano ki nga whare-heahea, lie 6pe ano ki nga whare-rawakore; he ope kite karore haere, kaore he torn kai ma te poho; he ope ano kite whenako; he ope ano kite kohuru. Na te waipiro ka taungangau te Pakeha ki a ia ano. Ka kitea te ririhau i taua hanga, te taukuinekume, te takaokeoke; te whakatioro i nga taringa ite pararetanga. Na taua ngongi i totoia-poakatia ai te Pakeha eia ano. Na aua tu wai i mekemeke ai te Pakeha, i kitea ai ki nga takatakanga o te mano, nga uri a Whiro, a Ringaroa, a Pinene, a Tupuheke. Me he mea, na te waipiro i whakawhiwhi kite Pakeha te tini o nga mate i runga i tana mohio, i ana ture arai i te he, — me aha ra koe e te iwi Maori e kuare nei, e ture kore nei i ou kainga, i ou pa 1 Hurihuri marire koa e te whanau, me aha ra koe ? Ko te kino e ahu mai ana i te iinu i te wai whakahaurangia, a, aua noa ake te hauputanga a kino, ko te pai e anga mai ana i aua wai, heaha teaha ? Kati, mawehea atu i tera hanga hauwarea. Engari te ngaki whenua, te hanga whare, teaha, teaha nga mahi a te tangata mo te tinana tae noa ki te wairua. Whaia ekoro ma, nga whakaaro whakapiki ake i a koutou, kia tau mai ai te pai, te whai mana, kia korerotia paitia korua e nga iwi o te ao.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KORIM18820516.2.2
Bibliographic details
Korimako, Issue 3, 16 May 1882, Page 1
Word Count
668"Kei te Atua to tatou piringa." Korimako, Issue 3, 16 May 1882, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.