Mo te Karere o Poneke.
Waikanae, Noema 22, 1858. E te Hoa Aroha,Kua kite hoki au i taua reta aroha, whakaako hoki i au ki o kupu whakarite whakapaipaii tuhinei ki Ngamotu i Akuhata 13, 1808, i roto i te Rarere o Ponekc, Hepctema 13, 1808—hei pehi mo nga kupu o taku reta o Hune 24, i roto i te Karere o Hurae 12, 1808. A, toku kitenga iho i o kupu, ka whakaaroaro au, me whakahoki ranei, kaua ranei; ka "whakaaro ano au, me whakahoki, kei whakaaroa e koe, he tika anake aku kupu whakarite i kore ai e whakahokia mai. Ki mai nei koe kia titiro au ki !e tika o ta te Kai Tuhi. Ae, kua titiro a hau i aua kupu, e rero ke ana ctalii o au i ana. Ka'nore au i whakahoki; he lata mona kite runanga ruo teiiei Nupepa; i ahua whakaae hoki ki tetahi o aku kupu, ki tenei "Mo tohe atu kia whakanuia ake ki a pera mete Nupepa pakeha." Tana whakahoki mo tenei, " Waiho marie kia ata pau te tau i whakaritea kei m ah in ga mo tenei nupepa iti." Na, kihai i pau te tau, kua apilia atu tetahi r/harangi hei whakauui ake mo tenei Nupepa. Tiiohia iho i te Nupepa o Akuhata 30—o Hepetema 20—o Oketopa 11, 1808. Na, ka hoki taku titiro ki au kupu whakarite mo tenei Nupepa e inea nei:— " Kua kite koe i te koura kotahi pauua ; waihoki ko to latou Nupepa, ahakoa iti, e rite aua kite koura. He aha tc pai kia nui, kia pena rtie nga kapa f Erangi kia iti, kia pera me te koura." Tenei taku kupu mo te pauna koura. Ekorc tera e taea e tana te tohe pokanoa kia whakanuia ake, kia wha tckau nga herengi ki roto i te pauna koura, kei raru taua, no te mea kua rite ke mai i tona runanga. Erangi, nei kite taua i te kupu a to runanga o tenei nupepa e penei ana me tau kupu, " Kati kia iti, kia pera mete pauna koura." Kua tika to kupu, a
kua he taku. Neira, kahoro : kutahi anake taku i kite ai, he v.-huk mai i to ratou whakaaetangu ki tenei nupepa rna tenei pito. Me r:a koutou tahi koa ko te runanga o tenei Nupepa, tenei kupu whakapumau, " Erangi kia ili kia para mete kouraekore au c v/hukuuc.ki atu. Neira, tnau ano. Me aku hold i kite na koe, naku ar.o. Erangi pea kei a koe te whakaaro ki nga kai boko o tenei Nupepa kia wbakaitia kei tokomaha haere, a ka wbakanuia boki tenei nupepa—ka kapea tan e ki nei, " Erangi kia iti, pera mete koura." Kei rite nga kupu i te nupepa o Akuhata 23, ISSB, e ki nei, " Kei te nui haere nga tangata bapai o tenei Karcre Maori, kei te marara haere te rongo pai o te Kurere o Poneke. E hoa ma, kia tohe tonu tatou ki tenei mahi whakarangatia i te tangata." Tau patai mai. " He aha te pai kia nui." Tenei hoki taku. He pai ano, be o atu o nga korero ki roto ; otira, me patai iho nga korero i te nupepa o Akuhata 23, 1858. I penei nga kupu, " Tenei ano tetahi reta, he roa no nga korero o te hui a Wi Tako to te tapoko iki i naianei." I te nupepa aiv> hoki o Aperira 26, 1553, i penei ano " Me maha no era atu korero te ta:a ai." Nei paparuatia iho pea te ta ki runga ake i etahi korero, e rupeke. Putaia iho nganupepa o Akuhata 30 —o Hepetema 20—o Oketopa 11. lⓈ te take i apitiaai clahi wbarangi hou, a mau e korero rad. Te mutunga o tau patai mai, "Kia pera me nga kapa ?" Tenei taku. I kite au i etahi kupu i roto i te nupepa o Akuhata 23, ISSS, e penei ana, " Kei te timatanga o te tau hou e haere ake nei ka kaha ai tatou kite hapai rawa i tenei mahi, ara kite whakanui i te nupepa, kite wbakamaro i nga rarangi." Na, taku whakaaro iho ki enei kupu kua mutu nei, e tata ana ki taku kupu kia wbakanuia tenei nupepa, ki tau i patai nei, " He aha te pai kia nui, ki a pera me nga kapa, erangi kia iti, kia pera mete koura." Teuei kupu ano au, ,f Ko nga nupepa pakeha, ahakoa nunui, he ma'na nga korero o roto e rite ana kite kapa." Taku hoki. He ahakoa, ho iti tenei
nupepa, he kapa ano etahi korero i roto. r'Vnore iana koe i kite iho ite korero Tara a te Hntana (rninita) mo te Kokako ran a ko te fluia, i tuna reta o Pepuerc—i roto i te nupepa o Aperira 12. 18-58 ? 1 tona reta hoki o Macho 7. i roto na i te nnpepa ano o Maehe 22, 1 SON? Hei whaknhe i tc reta o llanuere 29 i roto na i te nupepa o Pepuere 15, 1858. I te reta hoki a te Kai Tuhi o Pepue.e 15—kei whakahe ano i taua reta o Hanuere 29, 185S ? I nga reta hoki a te Pura (minita); i tona reta o Huue 4—i roto na ite nupepa ano o Hune 14, 18-38; i tona reta ano o Akuhata 31 —i roto na i te nupepa o Hepetema 6, 1858 ? I oga reta a te Lloa Aroha o Ngamotu i roto na i te te nupepa o Aperira 19, 185S—me to nupepa o Hepetema 6, 1858. Me koe hoki, Ha te kitenga i taku reta e rite ana kite kapa ki tau whakaaro iho, i tuhi ai koe i tau reta hei wbakabe kia kore ai taku. Kotahi anake te kupu whakarite i tika, ko te rakau pakeke e kania ana ka rite ki to tatou reo te pakeha ki nga kai ta; na reira i nui ai te utu mo tenei nupepa. Me ko tenei anake to kupu, e kore au e whakahoki atu. To kupu vvhakamutunga, he whakahau mai iau kia haere kite kur« reo pakeha, kia kotahi ai te nupepa ko t9 reo pakeha anake. Hei pea tenei mo tau korero ? waiho to kupu mo nga tamariki, me nga taitamariki. Me mutu i konei enei. Na Riwai Te A ho. Ki a te Hoa Aroha, Kei Ngamotu. oo
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18581129.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 55, 29 November 1858, Page 2
Word Count
1,055Mo te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 55, 29 November 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.