Kite Kai Tuhi ote Karere o Poneke.
Moutoa, Manawatu, Akuhata 18, 1858. E hoa, tena koe. Kua tae mai te reta a te Pura, Minita, ki au i roto i te nupepa rao taku ki a 'lc Kutana, kua kite au i te pai o te korero o roto, e pai ana. E hoa, e te Pura, Minita, teua koe—kanui toku pai ki tau korero. E hoa kia rongo mai koe, kaore au e mutu ki tena kai kite rama. Kei kikoe ko au anake,kao, he tokomaha nga tangata kite kai i teua kai. He korero ano tenei naku. T te 15 o Hune ka haere rnaua ko Pairoroku ki Rangitikei kite tiki i nga hoi ho o Tamati. Ka tahi maua ka haere. i te wha o nga haora ka tae maua kite whare o Koli—rokohunga atu e maua ka puta te waipuke, ka waiho o maua hoiho i tenei taha; ka witi maua, ka tae kite wbare o Koti, ka tina maua i reira, kihai i taro kua po. Ka ki am maua ki taua pakcha kia wb:.>kav;hitiriu mai o maua hoiho, ka id mai ka mate ; ka tohe au kaorc e mule, ka tohe ano taua pakeha ka mate. Ka tahi au ka ki am,' ae, mo apopo hold ra ka whakawhiti mai ai. T waengauui po ka tahi ka puta, e hara! ka tahuri tc kaimtke, ka riro nga •waka. Ka tahi au ka puta ki waho -e haero ana tera te waipuke—ka pa taku karanga ki toku hoa, " ka male o taua hoiho." Katahi ka puta mai ki waho titiro rawn atu kite nohoanga o maua hoiho kua ugaro i te wai. Ka rcre atu ahau kite t oi:<i atu itn poti o nga pakeha, kaoro held i nuireru. Ka tahi ka tohe tonu Id l,' touo, kaore hoki i raarcre. Ka hold maua Id te whare nolio ai, ka tangi taku hoa ka aue ki tona hoiho, ka vhakahua i te haka. Ka puta au ki waho ka kitea atu te hoiho o taku hoa, ka tahi ka homai to poti ka toia kite lab a ki rutiga, ka eke te pakeha ki runga. Ka wliiii ki tawahi, ka ki atu te pakeha kia lukua toku kia haere, ka ki atu a Pairoroku, auaka, nana ka male me aha temate noa atu ai tona hoiho, me aha. Ka tuorti kit wnihn toku kia
toku kahoro hoki i tuku e te pakeha —kaorc he tito. Ka tahi te pakeha ka ki mai ki au, lie tito—ka noho hu taku hoa Katahi au ka rere i runga i te wuka ka tab atu au ki toku hoiho, kua ngaro katoa, ko te ihu anake i pu'a id nei, kua maiangi nga waewae. Heoi ano : man enei korero eta kite perehi. Xa Te Ahitara. Tangatangata.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580830.2.11.2
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 1 (Supplement)
Word Count
468Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 42, 30 August 1858, Page 1 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.