Kite Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Te Iwitekai, 5 o Pepuere, 1858. E hoa, Tena koe. He korero taku ki a koe kia taia mai e koe. Koia tenei oku whakaaro, ko nga kainga i au, i roto i Manawatu nei. Kei
waiho oku kaiuga hei utu hoiho mo ia tangata mo ia tangata atn, kei whakaiiia etahi tangata ona hoiho e riro aua mai ki runga i oku pihi whenua. Erangi ki au ake auo te whakaaro mo toku wahi Ko te take i penei ai taku korero be hoibo, ko te ingoa o taua hoiho ko Tametiki. Te take o taua hoiho i riro mai ai, e toru ona take, ko ngamoni a toku iramutu katahi, ko te rnana tangata karua, ko nga tarutaru o to whenua ka toru. Ka tae mai taua hoiho ki a rnatou ka hukoua e raalou kite hoiho wahine. Ka riro tnai taua hoiho, ka ki atu ahau, ka maua auo ts huibo o Ngati-te-Ihiihi, whakaholria ki a ratou. Ki ana mai ki au, kahore c tika kia whakohokia kite iwi nona te hoiho, he utu hoki no to tatoa kainga. Muri iho ka tu te ko:Ciiti a te Lvi nona te hoiho; ka tu a te Kepa, te tangata nona te hoiho, ki runga, ka korero, Tametiki kei whea te Pihi whenua i putaai koeP Kei runga ko to i > eti, ka whakuhaahuatia nga ir.goa o nga whenua i riro mai ai a Tametiki. Kc. rongo ahau ka puta taku korero, E he ana, kaua e wnakairia tona hoiho ki oku wahi whenua, engari hei nga wahi o te iwi nana i pupuru to hoiho ; tena hei oku wahi, kaore, korerawa atu i au. Kongarohe katoa o enei whenua oku kua oti e ahau te lubi ki to pukapuka. He roa Le tapoko ai kite nupepa. Na to hoa aroha, Na Poitetk Te Riu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580719.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 36, 19 July 1858, Page 3
Word Count
314Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 36, 19 July 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.