Kite Kai Tuhi o te Karere o Poneke.
Manawatu. E hoa, tena koe. Mau e hoatu kia taia mai kite "Karere o Poneke " nga Poroporoaki a Maka te Momongo, i tana mateuga. He rangatira ia no Ngatiwhakatere, he tangata tawito, he kaumatua. Tae tonu mai a te Harawira (Minita) kite kauwhau i te Rongopai, rongo tnnu ia, tahuri i tonu kite Karakia, kite whakarite i I nga Tare o te Atna, u tonu ia kite Karakia, a tae noa ki tona matengs. I te Taite, i te •>! o Aperira, 18-53, i te 12 o Dga Haora o te Po,ka paaki ake tana kupu, "Hei konei ra e te whanau, i muri nei kia kaha kite Karakia; he taonga mo koutou kei te Rangi. ko nga taonga o te Atua e kore e pirau. E haere ana au i naia nei." Uinga na te monita. E haere ana koe ki whea ? Ka ki mai tekoroheke ra. Kite Rangi, kite kainga ots Atua, o nga tangata whakapono tika, Hiperu 11, 16, Uinga atu, Ko wai tou kai whakaora ? Kinga mai, Ko te Karaiti: ko la hoki i mate hei ntu j mo aku kino, i maringi mai nei ona toto na tona kaokao hei muru i akis j hara. Uinga atu, E hia inu ana ; ranei koe ki nga kupu o te Atua, e bin kai ana ? Kinga mai. Ae, e hia inu ana ahau ki nga mea o te Atua, e hia kai ana kite Taro ote J Elaoti sno ka whakamutua te ui a te ; monita. Katahi ka Poroporoaki atu, j Haere atu ra c koro i roto ite Puehu | o tend ao kino. Kua ioro mai to I liinguringa ote A'ua kite tango atu i te puawai pai, i roto i tana kari. Ka mutu to Poroporoaki, ka tukua, ka wiiuicahua le koroheke ra i lans inni f, B Rjneiltfirt.
N/ 'jj. 23 o Aperira, no te 5 o nga haora o te po, ka moe taua tangata. E boa ma, koiuei te mutunga pai mo nga tangata e karakia ana, kia moe i runga i te whakapono, i te ata S'.oho, i te rangamarie. Keotiano. Na to koutou hoa aroha, NaHt-NERE Haiuwiua Te Herekau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580607.2.5
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 30, 7 June 1858, Page 2
Word Count
366Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 30, 7 June 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.