HE KORERO TUPUNA.
Ko te korero mo te Haerenga mai o Ngahue. Ko Poutini, me Whaiapu. Tera iana whakarongo mai kite take o te wbawbai a Poutini raua ko Whaiapu, i bcko mai ai raua. Nobo nei raua nobo nei, a ka mate a Hine-tu-a- hoanga i te puku riri ki a Ngabue raua ko tana ilea ko Poutini, ka tabi ka peia atu ia kia baero atu ; a wbakatika ake a Ngabuo, ka hcko atu lie whenua ke, ka kite tonu hoki a Hine-tu-a-boanga, ka mauna taua hunga, ka wbai bacre auo i a raua, a nobo rawa mai i Tubua, a Ngabuo raua ko tana ika, tau mai ai ki reira, ebani, tau ngatatahi mai ana, ka anga ano ka pei atu i a ia, bcoi, ka baero ano ka rapu kainga, bei tercnga mo taua ika; ka kite atu ia i te moana i tenei niolu i Aotca-rua, ka. mea ia kia whakauria ki uta. Ka mabara ake ano ia, kei tata ano loua boa riri, ka riri ano raua, engari pea me baero rawa ano maua ki a maniiso rawa atu. A, haere ana, nobo raw;; aiu, i Arabura ka tuturu te noho i reira, ka tabi ka koivhakina mai e ia tot obi wabi o taua ika, ka mauria atu e ia, ka boki atu ka tae a Ngahue ki te Waircre ka palua te Moa,ka baere Tauranga, Wbangaparaoa ka hoki ki Hawaiki, ka korero kua kite ia i te '.vbenua tona kai he pcunamu, be JMoa. A orobia ibo bei toki, e rua aua toki, ko Tu-tauru, ko Hau-hau-le-rangi ite bei-tiki etebi,i te kurupounaum etebi, ko te ingoa o tau kuru, ko Kaukau-matua. A, e takoto nei ana koi aTe Heubcu, i ngaro tata ako nei auo inaianei, i nga uri o Tama-ibu-toroa, i a Purahokura raua ko lleretai. Hoki atu nei a Ngabuo, ka tae atu ki Hawaiki, wbawbai rawa ake i:ci, kua rongo ki tana korero kite pai o tenei kainga o Aotea, a na reira i tika ai la ratou lieke mai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18580510.2.10
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 27, 10 May 1858, Page 3
Word Count
341HE KORERO TUPUNA. Karere o Poneke, Volume I, Issue 27, 10 May 1858, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.