Kite Kai ta oTe Niupepa o Ahuriri.
Tenei matou kua rongo, kua puta mai he korero i roto i tau nupepa mo te whawhai e whawhai nei matou kia Te Hapuku, mo te piringa atu hoki o taua whawhaiki te taha pakeha. Nau i ki, hei roto i ta matou kakari, ka puta ake h# mate mo koutou, he ngaronga hoki mo o koutou taonga. E whaka* puta ana koe kite mahi a te Moananui ki nga pakeha; me he meakei runga i a matou katoa nga mahi.a to tangata kotathi—a, mea tonu iho koe, kia tikina he hoia hei tiaki i a koutou. E pai ana. Na koutou eua whakaaro ; e takoto ke ana a matou. Whakarongo mai! Kahore he mate mo koutou i a matou. E mahara ana koe, he koanga rawatanga no matou te whawhai e mea ai matou kia rua rawa nga boa kakari mo matou—ara v *,ko te pakeha raua ano ko Ta tou whawhai, kia matou auake ano; ko koutou, ko nga pakeha, kia noho pai i waesganui i a matou. E kore matou e pai kia tahuri atu kite kohuru i te iwi nana i whakakito mai nga tikangapaiki to matou kainga. Inahoki, —rokohanga mai macou e te pakeha, g noho he ana; naua i tohutohu mai etahi o uga tikanga pai kis matou, ka pai ai matou. No to oranga 0 a matou kaumatua, ka aka mai ratou ki a matou, ka mea—" Ki te aro-hoka te pakeha i to "kainga nei, kia pai koutou: ahakoa iti te utu, abakoa hikipene noa, tangohia toutia: ko te pakeha tonu hei ulu mo to tatoa kainga; kai kona anake ano he rawa mo tatou." Na, ko ena kaumatua kua mate,o>t2r& ora tonu aua i roto i o matou ngakatt. Ko uga pakeha e noho ana i tenei kainga, he oha no aua kaumatua: kua tangatatia kia matou; e aroha ana hoki matou ki nga tirohanga kanohi 0 a matou kaumatua. Heoi, ka patu au i toku matua i te pakeha, me ahu mai i hea he tikanga makii ? Tetahi,mehemea e whawhai an®, ru. ki % koe, kow&i i bu& ai, q w#. t & ii£
te mutunga: e buhuu ana hoki au tangata, au pu, au paura. Kaore—ko ta matou e pai at matou, kia noho tabi tatou i te kainga i kia ai bei kainga mo tatou ; kia mahi tabi ai tatou i nga mahi whakarangatira i te tangata: koia tenei, he mira paraoa, he mahi kai, be whangai hipi, he aha atu, he aha atu. Mebemea ka tahuri matou kia koutou, hepapuni tonu atu ta matou i te ara mai o enei nga pai kia matou. Ka mutu. Kotabi hoki ta matou korero kia koutou; ko ta koutou whakahe ki a Te Moananui. E tika aua, Otira, ko to Moananui auo a Te Moanauui; ko matou ano matou. Ka be tena tangata ki a koutou, ko te hokinga iho o toca he, kei a ia ano; ka he matou kia koutou, kei a matou ano te tukunga iho o to matou he: kite tikanga mahi a te rangatira, ka piri matou ki a ia; kite be, ekore hoki matou e piri atu. Kihai koutou i mohio kite he o Te Moananui, he rama ? Na koutou ano ia i whangai ki ta koutou na kai kino. Kua oti i a koutou te whakatakoto be ture, bei titiro ki nga be o tatou, o matou, o koutou. Ka tohe tonu a Te Moanaau, tetahi atu tangata ranei, kite patu i a koutou, ma te ture e tiiiro, e whakarite: ka patu tetahi o koutou i a matou, ma te ture e titiro, e whakarite. Inahoki, a Mohi Kokiri, ua te pake ha i patu ki Waipureku, a mate tonu ibo; ka kiia, na te rama, tuku tonu atu matou, na te rama. Heoi, kaua koutou e owhiti. Ka be tetahi o koutou o matou ranei, ma tatou tahi e mabi i ruoga i te tikanga o te lure. Kei mabara koutou, kia koutou anake te pouri mo tenei wbawhai e wbawbai nei matou: e taea hoki te aha, i to matou kainga e riro ana i a Te Hapuku. Mebemea e riro ana •tabi o ou kaiuga te tango, era tonu koe e riri. Koia hoki me matou e riri nei matou mo to matou kainga. Ka mutu a matou korero kia koutou. Na Tareha. •' Karaitiana Takamoana. « Te Karawa. " TeMatenga. •• Renata Kawepo. •• TeWakaTeKawatini. w TelliraTeOta. •• Wiremu Te Rewarewa. " Karauria Pupu. " Porokoro Mann. .
" Paora Kaiwaia. . Me etabi atu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571224.2.11
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 14, 24 December 1857, Page 3
Word Count
751Ki te Kai ta o Te Niupepa o Ahuriri. Karere o Poneke, Volume I, Issue 14, 24 December 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.