Kite Kai Tuhi ote Karere o Poneke
Wanganui Tihema 3, 1857. E hoa he mea atu tenei kia hoatu e koe aku korero kia perekitia i tenei wiki e haere ake nei, kia kite oku hoa. E hoa ma, tenei toku korero i toku haerenga ki tekawe i toku mera ki Wangutiui, i letahi o nga ra o T'hema, i teTureiote wiki nei. Itaku baerenga ka moe au ki Rangitikei: i te tonu o nga haora o te po ka haere au, a walea noa atu i au i taki mai o Turakiua. I te ono o nga haora ka tae au ki Turakii.a. Ka tae au ki reira, ko te wuipuke e tere ana, a ka rere mai hoki te wehi o te waipuke ki toku tinaua katoa —whaknaroaro kau anaki tetehi whitinga mo maua ko toku hoiho ka hihiri ake ano taku whakaaro, tena k'»a me whaka matau e au te wiii nei, ka ta!ii au ka uuu i oku kakuhu ka eke ki taku hoiho toku Mera me oku ka wailio i uta, kalahi maua kakuu, ka laka atu ki waho, kua rewa nga waewae o taku hoiho, ka tiuo tae atukiwaenganui; katahiano te tinana o te waipuke ka puta mai. Tirohia atu —tu ana te aniwaniwa, haere mai hoki te rakau i roto ka tau noa mai te mataku ki au. Katahika whakina maua ko taku hoiho, ka tero maua, a ka kite ake tahu hoiho i te auha rakau e tera mai ana. Katahi taku hoiho ka wehi, katahi te ihu o taku kararehe ka kumoua ki roto kite vai, katahi au, ka roahara ka male mau nei kite wai; katahi au ka rere ki raro, ka tere haere maua nei na te wai toim—i kawe atu, kate nga waewae o taku hoiho; nana au i to atu ka eke ki uta. Ka haere ki tekaioga o Pimihi i te kaore hoki au i korero ki aua pakeha, noho noa iho no te mea kua tau mai te ngenge noa iho ki au. Ka roa au e noho aua i reira, ka kitea atu hoki te Pirili kua pakarutia mai e to wai. No te tekau o nga haora ka whiti eu, haere ana au ka tae ki Wangaehu. ; : Ko te tiuo mate rawa hoki tera i au, ka waihotuku uxHko i reira, katahi au ka
haere i te waewao ka tae au i to rim* o nga baora ki Wanganui. He oti ano ka rnatn. Na te Karehana xb Whbsa. Te Kai kawe o te Mera.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571224.2.10
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 14, 24 December 1857, Page 3
Word Count
422Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke Karere o Poneke, Volume I, Issue 14, 24 December 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.