Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

AHURIRI.

TE PAKANGA O TE HAPUKU RAUA KO MOANANUI. He reta tenei no roto i te Karere Maori o Akarana. Pakowhai, Oketopa 2, 1857. Nau mai ra, ha era ra, e taku reta, ki Akarana, ki a Te Kawana, ki a Te Makarini. £ ta, tena ra koe, ara, korua ko te Kawana o Niu Tireni. Tena pea ka rongo mii koe i te he a nga tangata o Eeretaunga : i konei hoki koe e korero ana, me Te Wiremu, Minita, me le Pirihi Katoriki, ko Rene te ingoa, me ahau hoki, me Aperabams te Poha, me noa Hake, kaore hoki kia rongo, ko taton hoki nga kai korero i waenganui o nga hoa riri, i te kupu o te Atua, i te ture a te Kuiui. E ta, ete Makarini, e kore e whakahemo i a haute korero atu kia koutou ko a taua hoa Maori e noho ana ki Akarana, ki Waikato, ki Rangiaohia; e noho ana ratou i runga ote ture, o te aroha, o te pai, o te rangimarie: heoi, tenei te mea e mohio nei au, he tikauga maori e kohuru nei i nga rangatira o te Maori, ara, he kupu atu, be kupu atu, he kupu mai, he arero atu, he arero mai; heoi, te taea te wakararata, e rite ana ki ta Hemi 3, 8. Otira, ko te arero ia e kore tenei e taea e tetahi tangata te wakararata, he kino hoki e kore e taea te pehi, ki tonu ite wai wakamate, Ki ta te pukapuka tapu hoki, kite tangata e kore e taea nga mea katoa. Ko tetahi tenei o aku whakaaro; ma Pi-

e korero tenei he ; ko ta Ngatikahu* hunu e oti ai le le whawhai, ko to Hapuk'i kia haere ki tuna kainga; ki a te Hapuku, e k.ne ia e haere, ko laku tenei i roto i ui te Hapuku, mo wliakaoii te wbawhai, kanti ka mau to rougo ki nga tangata katahi ka baero i runga i te ran giro ajit>. Ko te puks» puka tenei o te parekura i te 18 o nga ra o Akuhata, 1857. Ko te ra tenei i binga ai te parekura i a Puiakt, ka tae mat te tangata i n>to i te parekura ka ki mai ki a au, ka mii te tangata kite mate; ka puta mai te aroba i a au mo nga tangata ka mauraau noa ki to mate, ka timata taku karakia i roto i te whare-karakia, kia tohungiaratou ate Aiua ; beoi, ka haere noa ibo ahau i waenga koraha, rapu whakaaro ai maku, i le pourinoaibo; ka ki mai hoki tetahi pakeha, ko Hoani,o Pc.kowhai, ki mai ana, Ko Paiaka, kua mato rawa; Ka mea atu abau, Mate ruwa ? Ka mea mai ia, Ae Ka puta mat te wakaaro i roto i abau, me haere pea abau kite whak.matau i tetahi kupu maku kia te Hapuku raua ko Puhara, kia wbakamutua te pupuhi, me kore e whakaae mai laua; ka haere mataku ahau, a pa ana hok'ki a au te wehi ki te mate, ka takoto iho mato a ki to wbenua, a maranga ake ana matou tokotoru, ko te tuahine o Paiaka e haero ana kite whakamomori mo towa tun* gane, ki mea atu ahau ki a ia, Haere koe, e hoki. Ka hoki mai ia kite pa, ka haere atu ahau, ka ngoki haere noa atu i te wehi o te mata; a ka tae atu kite parepare, e noho ana, kotahi tekau: ka karanga atu ahau kia Hapata, E boa, kaihea a te Hapuku raua ko Fuhara ? Ka mea mai ia, Kei roto —kei roto i te parepare. Ka tata te tae kite tupapaku, ki a te Paiaka. Ka mea atu abau, He kupu naku ki a raua, kia whakamutu to pupuhi, kia haere ahau kite tiki i taku tamaiti e takoto ana ki raro i to pou. Ka whakaae ake etahi o nga tangata. Ae, kua tika to korero. Ka oma atu taua tahae nei, a Horomona, ki roto i te pare i a Te Hapuku—tao rawa atu, kua riro atu ki roto o te pa, ki Wakawbiii ; ka korero atu i taku kupu ki a Te Hapuku ; ka -whakaae mai tera, Ae. Ka oma mai taua tahae, ka pa te karanga, E hoa, e to Harawira, haere ake; ka tahuri atu ahau,

ra roto atu i te tahataha o is awa o Ngaruroro; ka oma atu hcki ra reira i te wehi o te mala, ka tae atu ahau ki Wakawhiti, kei reira e noho ana a Rene, te Pirihi, raua ko Hoaui, kite rongoa i nga tupapaku : nga mea i lu, kotahi tekau ma rua ranei. Ka ki atu ahau ki a Te Hapuku. Tenei taku kupu kia korua ko Puhara, kia whakauiutua te pupuhi, kia huere ahauki te tiki i taku tamaiti. Ka whakaae mai ia, Ae, kia tae, ka riro mai, ka wbahai ano. Heoi, ka haere atu mo t3 kara ma, kihai hoki i puta atu ki waho ka tangi mai, e wba nga pu, baere ake ana nga mata, ka tangi atu hoki nga pu i toku aroaro, ka karanga ibo ahau, E hoa ma, whakamutua te pupuhi. A, mutu tonu iho ; a, ka tu mai te kara aNgatikabuhunu, na te kai whakaako i hapai mai, na Noa ; ka tutaki maua ki waenganui o nga hoariri, ka mea ahau ki a ia, He kara tenei hei tiki mai i ta tatou tamaiti, i a Paiaka. Ka ki mai tera, E pai aua, mo kohikohi katoa nga tupapaku. Ka tae atu kite pa, ka mea atu taku kupu ki nga rangatira katoa, "E hoa ma, e kore koutou ranei e pai kia whakamutua te whawbai ? Kaore hoki hia hamumu mai te waha o nga rangatira: ka pa te karanga o te Moananui, Haere ra, e tama, haere ra, haere ra. Ka tae atu ahau ki a ia; Tenei taku kupu ki a koe, ara, kia koutou katoa, me wakaoti e koutou tenei whawhai, kia mutu, ina hoki e takoto nei to tatou tamaiti. Me tuku mai te pou ki a hau, me whakarere tenei whenua kia takoto kau ana mo to tatou tupapaku. Kahore i aetia e Ngatikahuhuuu. Ka ki mai ano a te Moananui ki a au, Me tahuri atu koe ki otuakana kcrero ai, ki a te Hapuku, kia Puhara, kia ratou katoa. E tohe nei au. matou ko nga Pakeha, kahore ano kia whawhai i muri nei, taea noatia te ra i tuhituhia ai tenei pukapuka, ko nga kohue taipoa tonu ana ki runga i Heretauuga, kahore be maramatanga: ma te Atua e homai ranei te rangimarietanga ki a matou, e kore e taea e ahau, e te tangata. Nau ano e te Makarini,i korero maiki a au kia tubituhi pukapuka atu ki a koe; no reira taku reta i haere auo i a koe : mau ranei e tuku i taku pukapuka ki te kai perehi o te Karere Maori. fjj i |J Sg i A l MuU^^Ts|| ;

ano matou te nei ki a koe; he ahakoa, kino ana matou, hohoro mai kite homai kupu whakamarie mai ki a matou. Naku tenei pukapuka, Kia te Mukarini. Na to hoa aroha, Na Te Hara-vfira Te Tatere. Ko ngaingoa enei o nga tangata i mate rawa, tokoiwa; ko Paiaka Tiakitai, no matou katoa, no te Moananui raua ko te ilapuku, he tamaiti rangatira hoki : No Te Hapuku, tokowha : Ko Paora Tuari, no te Aute. Ko Aperauiko, no te Aute. Ko Patoromu Tamanoho, no te Waipukurau. Ko Kinokiuo, no Ngatiruaiu, no te Rualauiwha. No te Moananui, tukowha : Ko Heaira Waewaerou, no Waipureku. Ko Natanahira Te Wakotope " Ko Paora Te Muri, no Tauenuiarangi. Ko Hohaia Te Kauru, no Tutackuri. Ko nga mea i tu. No Te Hapuku, tokowaru : Ko Maika Iwikatea, te Kaiwhakaako. Rota Porehu, no te Aute. Patariki, no Waipukurau. Matiu Kawhi, no Ngawakatatara. Paora Nonohi, no Te Awa-o-te-atua. Taeto, no te Waipukurau. Te Hauwabo, no Whakaiu. Matia Kopera; a, ora anake, liaunga ano nga mea i hohore te kiri. No Te Moananui, tokorima : Ko Renala Kawepo, no Ngatiupokoiri. Tiopira Te Rohe, no te Awa-o-te-atua. Powhalu, no Ngatiori. Hotene Oneone, no Ngatiparau, Teremataotao, Waipureku. He aha koa, houhia mai te rongo apopo, mo nga tangata ora anake te maunga rongo; tena ko tenei, ekore e taea te whakaora ake i nga tupaT>nl*n t to mofq otanoi monnw. i-nnnr.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571217.2.5

Bibliographic details

Karere o Poneke, Volume I, Issue 13, 17 December 1857, Page 3

Word Count
1,393

AHURIRI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 13, 17 December 1857, Page 3

AHURIRI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 13, 17 December 1857, Page 3

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert