Kite Kai Tuhi ote Karere o Poneke.
Manawatu, Noema 17, 1857. E hoa, —Tena koe. Tenei taku korero taia mai kite Nupepa kia kite oku whanaunga. E noho ana ratou i roto i te kuaretanga. Koia ra tenei, kaore ano i whiwhi noa kite tahatahi o te matauranga, ki nga mea e akona nei e koutou, ko tatou minita, me to tatou Kawana. No reira au i rapu atu ai ki a koutou, ki te iwi nana nga rnahi pai katoa e rapa haere nei i i nga wahi pouri katoa. No reira an i mca ai, tena ra, kia kaha mai koutou kite homai i nga mahi pai, atawhai tangata, wbakaora tangata. Mei kore nga mabi e akona mai na 0 koutou kore noa atu matou nei katoa. E boa ma, e oku whanaunga katoa, tena koa, kali tatou te taburihuri ke—-tahuri alu hoki tatou kite vhakarongo ki nga mea e koreroiia mai na e 0 tatou boa pakcha. Teua iana tahuri atu: niehoraca hi tahuri atu tatou, ka ora, ta to mea ka kitea atu te rerenga mai 0 to manuka, ka karohia, ka hemo j tena ka tahuri tonu atu ki muri, ka werohia mai i te kohamo, ka tu tera, ta te mea e kore e kitea ake ka tu ano kite rangata; ■waihoki kite tahuri atu tatou ki aua akorauga, ka ora tatou, ara koia tenei ko te inalaunga ki nga mahi kua ?uahia uuitia uei e nga iwi kua tango -oa ratou xi te 1320010. Heoti, noho ana ratou ko Itangiahu, ko te kaiuga 0 te pai, noho ana tatoru nei,kohea ra ? Kao, ko to ho noa iho. 'TVna iana, tirohia te ahua o f --> ■ ' e ki'o ' - whare pakeha. Tahuna te chi ki roto
hoki kite whare pakeha, akuanei puta pai ana te pawa ki waho o te whare pakeha, kotahi tonu te putanga ki waho ; tona ko te whare mao:i, he putanga kino tona, he maha hoki nga putanga —be putanga ano kei te matapihi, kei te whatitoka, kei te tuauui, kei nga wahi katoa o te whare; rite ana ano te maori ki tona whare. Tena ko te whare pakeha, kotahi ano te putanga o te pawa, waihoki ko ana ritenga, kotahi tonu. Koia au i mea ai kia rapua atu e tatou nga ritenga papai katoa. Kei kite tangata ekore e matauria e te tangata maori, kao, ka matauria ano. Titiro iana kite ahua o te manu kaore ratou i mohio ki tc reo tangata, hoatu ana e te tangata he reo mona korero ana ia kite reo tangata. E hoa ma, rapua atu kia ratou, kite iwi nana nga mahi pai katoa, nana hoki etehi iwi o tatou i ako, a kua noho ratou i runga i t matauranga. lleotiano. Na to koutou hoa, Na Wefiha te Rimunui.
Ileretaunga, Waiwetu, Noema 27, 1857 E boa ma, tenei taku kupa, he roea kite ake i roto i nga tikanga pai a te pakeha. Ko tana kuou tenei, ko te a?a~ vrhai o tenei taugata, o te Pakehu, ki nga manri o XiuTircue. Nui atu te atawhai o tenei iwi o te Pakeha ki taku kite ia, ki taku titiro hoki : ka tabi te iwi whakaatu i sua tikanga. E hoa ma, ka tahi te rar.gatira pai, lie pakeha, kite rapu t:k ku ora ai !>>■»,• i .vi tangata ke, ara, ko to tat<.a kuia ko Kuini Wikitoria. Koia teuei ko tana tononga niai i ana minita hei tohutohu ki a tatou i nga tikanga pai o te Atua. Ka kite tatou i tena tikanga; muri ! t> _v io wiieiiua—KuaUj kia kotahi auo.
Ka mutu ikonei. Kite kaiwhakaaln tika o te Karere. Na to koutou hoa, Na Kereopa Wharepouri.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571203.2.5
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 11, 3 December 1857, Page 4
Word Count
616Ki te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 11, 3 December 1857, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.