Kite Kai Tuhi ote "Karereo Poneke."
Pitone, Oketopa 7, 1857. E Hoa, —He kupu ano tenei naku ki a koutou katoa, ki nga Pakeha, mo to koutou aroha ki a matou; ta te mea he kuri matou imuairunga i to matcu nei kuaretanga. Mebemeahe pakehamaori auake, e kore matou e kite i nga painga ate Kuini. I riro mai i a ratou be pu, he paura, he mata ; ko nga tiui mea katoa o te ao, no te patanga mai o te whakapono ; koiara tenei e mahi nei i ruuga i nga mahi o te whakapono ki to tatou Ariki, ki a Ihu Karaiti. Heoti ano ena korero. He puha tenei:—Anehe te taongaa—eho, te taonga, a—eho, eta repapae ana te tere a te taonga—tapabia, a—eho. Na, ko to tatou taonga kei te papa© ano ki a matou, ki nga maori; ta te mea, kei a koutou ano te putake o te mohiotanga; ma koutou ma nga pakeha e whakaatu mai ki a matou ki okoutou teina. Tena ano tetahi kupu kei nga Waiata a Rawiri 19. E ki ana ia e korerotia ana—-erangi-rangi te mahi a te Atua, ta te mea hohi e whakaatu ana ki a tatou nga rangi pai, nga rangi kino, —nga po pai, nga po kino. Heoti ano, ka mutu enei korero. Na Tamati Wirbmu Tamahua. ou
He reta tenei na te Hapuku ki a Wi Tako Ngatata; e homai ana e Tako kia taia:— Wakatu, Hepetema 17,1857. Ki a Wi Tako, Kei te mako, Heretaunga. E boa, —Tena koe. Kanui toku aroha atu ki a koe, ara, mo a taua korero i roto o Heretaunga, i roto i nga tau e toru, e wha. Kaore an e warevars ki a lau.a korero, kei
te mahara tonu ahau i nga tau katoa. E boa, kua he ahau—kua. rongo raai pea koe. Ko te putake o taku he, he haerenga noku ki runga ki to tab a, ki to te pakeha, he huua i toku ingoa kia ngaro. Eta e kore e ngaro; be tangata ke ka uru mai ki tenei he, mahi ai, ka talii ano ka ngaro toku ingoa. Tena, ki toku wbakaaro maku anake e mahi toku he, a taea noatia te otinga, ina, e kore e ngaro toku ingoa. Ko toku hoa riri e haere ana kite tutu i nga iwikatoa hei riri moku. ara, hei patu i au. E haere ona.toku hoa whawhai kite boko pu, ki le boko paura, maua, hei pupubi moku. Tena ko au e kore au e tuhitubi pu, paura, e kore au e pai, ta te mea, ko toku ture inaianei no to taua koka, no te Kuini Naku na to hoa aroha, Na Hapuku Ngaruhe.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571029.2.9
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 3
Word Count
449Ki te Kai Tuhi o te "Karereo Poneke." Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.