Kite Kai Tuhi ote "Karere o Poneke."
Otaki. Oketopa 2, 1857. E Hoa, —I te 5 o nga ra o Hepetema ka tae atu au ki Rangitikei kia kite i tera iwi—i te iwi na ratou nei te tuatahi o te kino i roto i te tikanga o to tatou Ture, ara, o te Rongopai o te Karaili. He mea hou katoa nga kino kua puta nei inaianei—ko Rangitikei te tuatahi. E toru aku Ratapu e nobo ana i reira ka tino mohio ahau kua pai taua iwi rongo nui te kino, ara a Ngatiapa. Kua kai tahi, kua moe tahi, kua korero tahi, ki a Ngatiraukawa inaianei i roto i enei rangi. Kanui taku koa i te painga o taua iwi, i te korenga o te kino ki tenei taha o to tatou moutere. Heoti ano. Na to boa, Na Hoani Makaho.
Wainui, Oketopa 16, 1857. E Hoa, —e te Kai Tuhi o te Karere o Poneke. Tenei loku whakaaro. He mea hihiri ake na te ugakau kia rapua nga ritenga pai a te Pakeha. Kei ki matou uga tangata Maori na matuu anu i whiwhi ai ki aga tikaaga pai—kaore, na te Pakeha. Mete ruana hoki o te Kuini ka u mai ki uta nei; homai ana e te pakeha ko te whakapono—whakakitea ana nga hua o te whakapono, ara, ko te noho pai, ko te raugi marie. No reira ka kitea nga mahi nunui a te Pakeha. Ko te Kareti, ka whiwhi tena tangata me tena tamaiti ki tona mohiotanga. Whakakitea mai ana auo e koutou ko nga Mira—ka whai pene matou nga Maori. Na te Pakeha anake nga kai i whai kapa ai. Kaore he kapa i rolo i a matou nei kai, i a nga tangata Maori, ara, o te kai nei o te harore, o te hakeke, o te pikopiko, o te herewai, o te koreirei, o te tupua, o te pokota, o te manahau, o te paratawhiti, o te pohue. Titiro koa: kei te whai kapa rauei i roto i enei kai a te Maori ? Naku enei korero. Na Rapihana Te Otaota.
Heretaunga, Oketopa 28, 1857. E hoa, eta kai ta Nupepa. Tena ra koe, koutou ko nga kai whakatakoto Ture, me o tatia boa maori. E hoa ma, ki toku whakaaro he pai rawa ta tenei mea,
ta te Nupepa. E wbakaae ana mo toku kitenga iho i nga ritenga pai o te Pakeba kua whakakitea mai nei o to Nupepa. Ka mea toku whakaaro, Koia ano, rue rapu atu bold ki tetabi rilengapai o te pakehakiawbai mohiotanga ai toku ngakau ki nga mabi nunui o te pakeba. Heoiono ka mutu. Na to koutou hoa aroba. Na Inia Riwa Te Tca.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571029.2.8
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 3
Word Count
449Ki te Kai Tuhi o te "Karere o Poneke." Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.