Otaki, Oketopa 5, 1857. 1 te ata awatea o te Mane, i te 9 o nga haora, ka marenatia a Henere Matene te Whiwhi raoa ko Tauteka ! aniskc i te Hire, n hoa ma. ko tenei | tangata ko i'enere Mateue te Whiwhi he tangata pai rawa ia kite aro- ! aro o nga pakeha. o tatou hoki o nga ; taiigatu raaori Kei te rniharotia huki | ona knpuina whakapuaki kupu ia i roto j i te ranwakalaua. Kei te rniharotia. tmii hold o nga iwi c tawhiti. Ko ona rilenga kittoa me ona whakaaro e whakatuakana ana ki o te pakeha ritenga. Kua ptita atu te rnaramaianga o ana ritenga ki nga wahi katoa; ko ! te maramara tenei, ko tona kaha ki te pi-hi i nga kino, i nga raruraru o i etehi iwi e whakatupukino una. I tae I ano ia kite pehi i te whawhai ki Tara- ! naki—numnia ana mai lana kupu. ; Takahia mai ano e ratou ki o ratou I waewae i muri i tona hukinga mai j rongo rawa a.:u kua hinga. I tae ano i ia ki Rotorua, otira, ki nga wahi ! katoa, kite pehi i o reira raruraru—a | wiiakarongo ana ki a ia te ili, te rahi. j Ko Kahukore anake te mea i takahi 1 i tarra kupu; i muri i tona hckii^a
iniii i ivira ka hiuga a Kahukoro, ara, Iko whawliai. n«oiuno, ka mr.tu. Na A Kama Kauaka lil I*l A. Wai Wherowhcio, HoivLaunga. Okctopa 2, \S-'>7. I rongo au ki tetolii Perehi, kua whakaritea e to ruining i o Ponekc nei, hoi tanga i nga korero maori kilo Nupepa, kia pai ai, kia mararaa ui nga tikanga me nga korero u taugata o tenei piti) o to tatou motu, kia pora mete pito ki raro oto latuu motu c noho nei tatou E haere mai nei nga korero a o tatou boa maori ki a fitou. Ko tr.ku tenei i v/kakapai ii;o ai ki tenei tanga Nupepa, kia taia nga korero maori oruuga uei o to pito whakaruuga nci o ta'.ou moi.u e tioiio nei tatou. Whakanmgo ioo, e rga tangaia korero i taku knpn, ko tokti whakaaro tenei i whakapai ai tenei perehi —ko te inlanga kia tatou nei—hei Nupepa tanga i nga korero papai a tora tanagata a tcra tangata, hoi korero hoki ma tatou aim; ma o tatou boa maori hoki c noho mai nei ia kainga ia kainga—i Xgaitahu hoki, kia rongo mui hoki ratou ara o tatou wanaunga o noho mai ra i t*ra. uahi o tcuo. Ko laku tenei i pai ai kia taia kite Nupepa nga korero maori. Tenei ano tetehi wliakaaro Tnoku i runga i nga ritcnga hokohoko. Katahi te maori ka rnau i ana witi ranoi, i tana poakaranei, taewa ranei, ka hokoa atu kite Pakeha, ka paunitia—ka oti; muri iho ka tono :\tu i nga utu. Ko tenei taku i whakahe ai kite ritcngu o tatou hoa Pakeha—he buna—lie buna hoki i tetehi taba o nga utu o a te ntaoii witi, aba ranei. Ka mutu i konoi taku korero kite kai tubituhi o to Karere Maori o Poneke. Ma Thaia Pnnuxr.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571015.2.4
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 4, 15 October 1857, Page 2
Word Count
520Untitled Karere o Poneke, Volume I, Issue 4, 15 October 1857, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.