HE KORERO TENEI NO TE MATENGA O TAHANA AOANIWANIWA.
Na Tamati Wiremu i Tuhi.
te Aro, i Poneke, i timata ai te whaka rite Ture a te Tahana Aoaniwaniwa, te tamaiti a Hemi Parai, mo tona iwi mo Ngatihaumia, kia unuhia te Pou wheki a tona tupuna, a Kerei Kopeka ara, kia uakina te tatau o te whare kia tukua atu tona Iwi, nga tangata o roto o tenei whare i te Aro Pa kia haere ki Taranaki, no te mea kei a ia ano nga ki o tenei whare e pupuru tana. No tana whakatuheratanga i te tatau ka marama katoa nga whakaaro o nga tangata te titiro ki te ao o te Uru; ka hari o ratou ngakau mo te maramatanga; o nga whakaaro o tenei tangata pai, o te Tahana Aoaniwaniwa no te mea e tu tonu ana ia i runga i tona Iwi. He pai rawa tenei tangata; he nui rawa atu ona whakaaro kite mataurauga; ko ana mahi katoa i haere i runga o te Ture tikanga ; ko tona mohio ki nga Ture a te Kuini i kake rawa atu—manakohia ana e ia nga ritenga pai a te pakeha ; i u tonu ia kite whakapono ki nga ritenga o nga Karaipiture. No te 29 o Hurai i hui ai tona Iwi kite whakarongo i ana tikanga pai. No te rima o nga haora, no te 20 o nga meneti, ka noho kite whenua—ka mate rawa. Ko ana kupu enei i tona korerotanga "Ngatiruanui, e rurukia ho pakikau; Ngatitupaia, e rurukia ho pakikau, ka mate ko i te ua; Ngatihaumia, rurukia ho pakikau, ka mate koe i te ua: me titiro atu tatou kite Rata piko na—kei reira te kowharawhara hei rerenga atu mo tatou ki reira. E rere, e rere, ete kotare, ki runga kite kowharawhara ruru ai ho pakikau—ka mate koe ite ua." Ka tahi ka whiua atu te akitiwha ki te whakameneuga—he kawenata tera mana ki tona Iwi, mo nga ritenga korero, kia tangohia mai tona akitiwha. Ka tahi ka whakahua i tana Waiata : Tera te marama whakaputa ke mai, E noho ana au i te mata Parae: Whakamau te titiro ki te kapua rere mai ; Ina reira mai te aroha O te tau kua huri atu kite rangi : Ka tahi nei ka hoki mai ki a au, Apopo noho ke ana hoki, Apopo noho ke ana hoki; Ko to ngau a te Atua te ma kaiho, Kei tae tau Ropi, kei hoki au ki te ao; Kei tae taku Ropi, kei hoki au ki te ao, e!
Otira, no te matenga o tona matua, o te teina o Hemi Parai i te 18 o nga ra o Hurai, ka mihi ki tona matua, ka tu ki runga kite poroporo aki;— "Haere atu ra e koro. Haere atu ra i te ringaringao Aitua: Ko te rongotaima tena i purutia ai e au te whenua —ko koe." Heoiano ana poroporo aki mo tona matua mo Mohi Tirahoki; ka tahuri iho ia ki tona Iwi—" E koro, e Hemi, ka wetekia e au to koutou tatua, ara, te whenua. Mehemea ko te tua ahu kei konei ka kawea rawatia e au inaianei; ko tenei kei te mamao a te Kawana i a tatou—he ahakoa i a Akarana, ka tae au ki reira: ki te tutata mai a te Makarini ka kawea rawatia e au." Ka mea mai nga tangata o te whakamenenga, "kia pono"—ka mea atu ano a Tahana, " ka pono"; ka hari o ratou ngakau. Heoiaino, ka mutu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18570917.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, 17 September 1857, Page 3
Word Count
584HE KORERO TENEI NO TE MATENGA O TAHANA AOANIWANIWA. Karere o Poneke, 17 September 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.