Panuitanga.
E whakamarama kite hunga tuku korero mai kia pai takoutou tuku korero ki roto ki to tatou pepa ara nga panui ahua taunu kite tangata hapu ranei kei waiho hei a hua ingoa kino mo tatatou pepa a hei take putangaatu hoki mo era tangata hapu ranei a iwi nui tonu ranei ki waho o totatou taonga i runga itewhakaaro a tetahi hapu a ate tahi tangata kotohi ranei e ahua korero taunu ana, a kei pamai hoki e raruraru kite pepa. Engari kia tino marama ano koutou e koie e tukuna nga panui whakakino ingoa a taunu ranei kite tangata a ki etahi tangata ranei i iwi nui ranei. Aunga ia nga whakahoki korero engari me haere i runga inga kupu ote panui e whakahokia ana ete kai whakahoki kaua nga kupu rawaho waihoki kite kore e taia a ua tu panui kua penei te whakaaro ote tangata naana taua panui kamutu au ki tenei pepa kaore hoki i panuitia taku panui. Whakaaiu Kinga Hoa. Tawliiio. 1 enei ano au tokoutou hoa a taare ture kua noho ano ki toku toa i te Rataka o Whanganui ite papa, katuhera taku whare mote hoko -Huruhuru Hipi, kiri hoki me era atu mea a oku hoa maori kawea mai ote whenua, ki tokoutou hoa. Ki toku iwi maori kia Whanganui. E koro ma e kui ma. Tenei ano ahau te tamaiti a to koutou hoa a Meki Hokena kua tu ano taku liaapu hei hoko Wuuru, kiri hipi, me era atu mea a koutou e hiahiatia ana kia hokona. Haria mai ehoa ma. Ana taku haapu kei te whare tuatahi o Wiremu kai teera. Kote utu ote Wuuru ki nga kaitango W uuru o Whanganui nei te utua ina ia nei ki nga wuuru kua tae mai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18991207.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 67, 7 December 1899, Page 11
Word count
Tapeke kupu
297Panuitanga. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 67, 7 December 1899, Page 11
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.