He Huihui no Te Hahi Katorika.
Kia Waata W. Hipango. Tena ra koe. Ka kite koe ite utu huatahi mo te Tiupiri ara 30 pane. Mei whai taima ahau kua oti ke e ahau te whakarite i tenei. Ka kitea hoki etahi kupu torutoru aku. Taku hiahia kia tangohia tenei wahi korero bei panuitanga mo to taua iwi. Ka whakamatau ahau kia korerotia te Tiupiri e nga tangata o tenei takiwa. Heoi, kia ora koe. Na tau pononga. Na Pa Rihario.
Whangaroa, Bay of Islands, Hurae 20 1899. Kia Waata W. Hipango. Ehoa, ten a koe. Kia ora koe. Whakaatutia atu kite iwi maori katoa e noho ana ki nga marae 0 enei motu erua te matenga o tetahi 0 nga kaihapai 0 to
matou tikanga, o to matou kaumatua aroha o Parao Hautikia. Ka toru tekau tau i noho tuturu ia ki waenganui o matou, kamau tonu to matou aroha ki a ia no tana taengamai ki konei tae noa ki tenei ra. He tangata marama rawa, he tangata ngakau nui a Parao.' > He tangata marama rawa. I tana taitamarikitanga i piri ia kite karakia o ona tupuna. Tae kau atu te kupu kia ia mo te he o tona hahi ka whakarerea tonutia e ia. Ma te maramatanga o te Atua i heke iho ai ki runga ki a ia i kite aria i te rerenga ketanga nui o nga hahi erua. Na te tangata te hahi o ona matua tupu, na te Atua te Hahi Katorika Romana. Tomo tonu ia ki roto kite kahui kua oti te whiriwhiri e totatou Ariki. He kaumatua marama rawa. Ko ia te kaiwhakariterite o nga raruraru i roto i omatou kainga. Kanui hoki to matou whakarongo ki ana kupu marie ki ana kupu aroha. - He kaumatua ngakau. nui mo nga tikanga o to matou whakapono. Kihai ia i mutu te whakahauhau i nga tamariki kia pai to ratou noho, kia ata whakaaro ratou ki nga mea o te Atua, kia whakarerea e ratou nga mea memeha o tenei ao. I huihui hoki ia i tona tauira ki ana kupu. Ahakoa he tino kaumatua kahore ona raruraru mo te roa o te huarahi mo te makariri ranei me ka tu te Miha kite kainga o ona matua wairua. Tata nei ano, i te raumati kua mahue ake nei, kua ahu atu ia ki Matauri, kite kainga o ona whanaunga, kite riu i nga purapura o to matou whakapono. Kua pa te pouri mete mamae ki tona ngakau mo te korenga e kite i te hui pai whakaharahara i tu ki Purakau (Hokianga) Nui notu i te 700 Maori katorika i huihui ireira hei whakanuii teharingao te Pakate, hei whakanui i te whakatapunga 0 te whare karakia
reira. I haere' atu te pirihi kiaia kite whakakaha ia ia i nga taonga nunui o to matou hahu te wahi i'kaha ai tona mate. Kua hemo ia i runga i.te rangimarie me te kaha o tona whakawhirinaki ki tona Hahi a mate noa. Kanui to matou pouri mo tenei aitua. Ekore- rawa matou e wareware ki to matou tupapuku aroha. Haere, haere, haere atu e taku tamaiti. Haere, haere atu kite rapu ite utu i meingatia mo te ppnonga pono. Pai rawa, e te pononga pai, e te pononga pono ; pono tonu to mahi ki nga mea ruarua, maku koe emeahei rangatira mo nga mea maha. uru mai koe kite ara o tau Ariki. Matiu xxv. 21. Na tona matua aroha. NaPaßihari.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990803.2.23
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 59, 3 August 1899, Page 10
Word count
Tapeke kupu
577He Huihui no Te Hahi Katorika. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 59, 3 August 1899, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.