RONGOMAITAWHITI.
Ko Wiremu Nepia, roia o Akarana, kua whakaritea e Kingi Hori (Kingi o Tonoa) hei roia whakahaere mona, mo runga i te tono utu o Tiamana kite Kawanatanga o Tonga. He nui te mate o te Popa o Roma, engari kua ahua pai inaianei. He maha nga tangata nunui, mete Kuini, i tuku reta mihi atu kite Popa. Ko te taone nui o Nui loka, ko te talii pito o taua taone, kua ngaro i te Kopaka. Kua tono nga iwi o Tiamana i noho ki Kiupa, kia utu Amarika i nga moni e 4,300,000 pauna, mo te kinonga o a ratou rawa i te whawhai a Panioro raua ko Marika. Ko Ta Pokera, me Ta Poene, kua mate mai ki Ingarangi. He nui Te Paanga ote tupuhi kinga takiwa 0 Atereiria a he maha hoki. Nga kaipuke kua Pakaru, he maha nga tangata i mate i taua tupuhi. I runga i te whai korero a Te Raiti Honore Kohena i roto 1 te Paremata 0 Ingarangi ko tana whai korero kia hanga hoki etahi manuao hei whakatoko maha atu i nga Manuao 0 Ingaraagi; eki ana hoki ia i whakaritea kia hangaia kia rua tino Manuao nui kia rua manuao arai kia toru tino manuao tere kia rua nga manuao mataki kia rua nga tino manuao topito konga moni e rite ana hai whakahaerenga mo enei mahi, e rua miriona e warurau mano pauna hai utu ka rite ai. * Ko wiwi he iti kau nei nga moni hai whakahaere moana, me Ruhia ka whakapau i tenei tau hai mahi ia na manuao, konga moni e toru miriona e rima mano pauna. Mehemea era atu iwi nunui ka uru
ratau ki roto kite rangimarie e whakahaerea nei e te Emepara o Ruhia, mete whakaiti hoki o ratou i te hanga io ratou mae tera a Ingarangi mao ngawari iho te whakaaro. Ka Jfgaro te Jo. E ki ana te tahi tohunga titlro whetu no Ataria. E kii ana nga Nupepa, ko te korero a taua pakeha ko te 13 onga ra 0 Noema, i te 3 onga haora, ka ngaro te ao nei. i te tahi Atua_ rere i* te rangi ara he komiti te ingoa, kite pakaru taua Atua, ka wera te ao nei. Te ftakanga- i (Piripaina. Ko enei korero e hara i te Nupepa, engari he tangata tonu i tae ki reira, koia nei ana korero. Ia Hanuere nei ka puta te panui a Tianara Otihi, ki nga iwi e noho ana i reira, kia rongo ratou ko taua moutere, ka riro tuturu. mete karanga hoki kia Akuirano me ona iwi hauhau, kia tuku mai 1 a ratou pu. Kite kore e rongo, ko te tuawhenua, ka riro ma nga hoia e whakaeke, ko te moana ma manuao. 0 A mete whakaputa hoki i te kupu kite hunga noho i reira, ka utua e te Kawanatanga 0 Marika nga wahi i kino i nga hoia, 0 te hunga i noho pai. Heoi whakaae ana nga iwi, mohio eki ana ratou, tera e puta e whawhai nui. Na, i te po, ka whakaekea e nga hauhau te Marika, i rokohanga ano nga hoia e haereere ana i te taone; haua atu- ta ratou whakaeke, ka tangi rawa te piukara a Marika whakahuihui i ona hoia, kihei i takitaro kua huihui katoa nga hoia, heoi mahaki katoa iho i tera po. I te ata tu, kua korikori rawa nga hoia o uta 1 raro ia Xianara Otihi. Ko nga manuao ote moana i raro ia Atimara Tiwei, kua reri nga tahi raua. Katahi ano ka maranga te haere waewae, e hara ka horo te hauhau, ka ahu kite moana te whatinga, pena tonu mete kahui hipi e a ia ana. Hei konei hoki ra ka rawe te
mahi a nga punui onga manuao, kaore hoki i whakata te mahi a nga punui, e ono pea nga haora, ka mutu pai kore rawa te hauhau i korikori, ko to ratou tianara ko Akuirano, oma atu e maharatia ana tera ia e mau. Ko nga hauhau i mate 7,000 no Marika 150. He nui te atawhai 0 Marika ki nga tangata i tu ka akiri. Tel angaia Whai moni. I roto i te Nup°pa 0 Niu loka e whakaatu ana ko lioani Rootipera 0 Marika, koia te tahi tino tangata whai moni kei te ao nei, ko te maha o ana moni, e waru tekau "miriona, ko nga hua e puta ana ki a ia i te tau e wha miriona, eki ana hoki te tahi 0 nga Nupepa, ko nga moni e puta ana ma taua tangata i te ra, he nui ke atu i nga moni ma Peretireni Makiniri 0 Marika ite tau. He tangata tautoko ia i nga mahi whakapono me nga kura.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990309.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 4
Word count
Tapeke kupu
796RONGOMAITAWHITI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.