KOTAHI FUTANCA I ROTO I TE RUA WIKI.
"Kia mata ara, kia mata popore; kei te haereere hoki to koutou hoa whawhai te rewera, ano he raiona tangi, e rapu ana i te tahi tangata kia horomia e ia." £ mea whakamohio tenei take ia tatou kite tupato kite tiaki i o tatou Wairua kei hipokia e nga whakatuatea o te ao e pupuhi nei i nga wahi katoa, e mahi nei te Wairua Tapu i roto i te ngakau o te tangata, kia noho rangimarie, kia oroha, kia atawhai, kia whakatutuki i nga ture mo te Atua raua ko te tangata, ka kiia he hunga tena ka uru hei mema mo te whare o te Ariki o Ihu Karaiti.
Kaore ana ra whakatautau pooti; kaore ana tau whakatuwhera Paremata; engari he katoa nga tau, ko te ingoa o taua tau, ko te " Manawanui" E takoto pai ana a te Ariki ana Ture; e kii mai nei, "kite ngenge koe, haere mai ki ahau, a maku koe e whakamama." Hurihia ake tera Kawanatanga, me tona nei mana. Kei te noho te Kawanatanga o tenei ao, kua rite noatu te tuhi tuhi, ana ra e timata ai ana mahi, te hipoki ki runga ki o tatou tinana hei pikaunga ma tatou i roto i o tatou hikoinga i te ao i te po, kaore a tenei Ariki o tatou, ana nei whakamarie kia pera mete Ariki i runga ake nei, engari ia ko te kai whakamohio ia tatou ko te upoko i runga ake o tenei tuhi tuhi. No te]mea he Kawanatanga o tatou ariki o tenei ao, no te mea he tau ka hurihuri toku whakaaro kite kimi ora mo tatou, ka kore e kitea Uona kainga ? ka ahu ki nga hui ka kore ki reira, katahi ka haere tinana kite whare o te Ariki, ki reira patukituki ai i te tatau. "E te Ariki huakinajki ahau." Na ehoa ma ko te kupu nei kei te mau tonu i te tatau o nga ruma maha o te Paremata, mai ano o te orokohanga nga o taua whare a taea noatia tenei ra, kaore ano kia tuwhera noa. Heaha koa e nga iwi, kia mataara, ko Mei ko Hune ranei te marama e tuwhera ai te whare o to koutou kuia o Hinenui tepo e korerotia nei e nga tupuna i haere a Mani kite patu i a Hinenui te po kia ora ai te tai o te # tangata; heoi whawhatia mai ana kotia iho, e kore ai e hapa nga korero a o tatou tupuna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990309.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 1
Word count
Tapeke kupu
424KOTAHI FUTANCA I ROTO I TE RUA WIKI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.