HE RETA MAI.
E kore e tau te he kite Etita, mo nga whakaaro, a nga rangatira e tukua mai ana ia ratou reta kia panuitia. Whareponga, Waipiro Bay, Pepuere 24, 1899. Kia Waa!»a Hipango, Etita o te Tiupiri. Eta, tena koe kia ora kia ora tonu koe, eta, he haringa ake no te nga kau ki ,te pai o tan whakahaere i te taonga o nga kaumatua ara ia te Tiupiri i waiho nei e taitoko ki roto ki tou ringaringa, hei taonga pumau hei kahurangi hoki ki nga raarae o te tini e tau nei i Aotearoa, mete Waipounamu Henui aka rnihi me aku tangi i roto i toku ngakau ki ena o tatou kaumatua rangatira kua ngaro atu na kei te Po, e hoki te pehea, i te ringiringa kaha o Aitua, kati puritia iho i koua, ka korero au mo tatou aitua, e ngavi koa hei te peeti mutunga o uku nei korero. Eta, e te Etita, kap.ii ranei koe kia eke ata e tahi kupu rua rua nei maku hei whaka utu utu atu i nga kupu a Wiremu Hopihona Winiata i panuitia i te No. 23 o te puke ki Hikurangi peeti 2, 3, me nga kupu hold a Wireniu R. Kerehi i panuitia i taua naina ano, peeti No. 3, 4, a, tera hoki e awangawanga ake te nga kau ki nga kupu a toku nei hoa a roaugakabia i panuitia i taua nama auo peeti 4. 1. Kapenei tia e au talcu kupu tuatahi eta e Winiata, e korero parau ana koe kite etita o te puke, ko Wiremu Hopihona to ingoa, ko tou ingoa ke ko Winiata Taniwha. 2. Na taua ano i tono a paratene ngata ki Papawai, ki to kawe i tataua nei whakatikatua, mo te Pire a te Kawanatanga. E toru nga tunga Hui o Ngatiporou i whakatikatika ai i te Pire, uie te tuku atu kite vinga o Paratene, me koe hoki i reira, e whakaae ana, i naia nei kei te Pohehe koe, e mea ana koe kia whakahokia mai ki Waiapu, he waewaertfa, kite rapu i te ora mo taua nei. Heoi ano te mahi e rawe kia taua nei, lie noho i te kainga lie kai ka kite Puku, katangi te ngongoro waiho nga tangata mohio hei kaimahi mataua nei kaua noki koe e manuka nuku ki to Iramutu kia Tuta nihoniho, pai atu hoki kia koe i te mea e ngavo ana, to Rangatira, ka ralii hoki tau walia kana koe e hia hia kia kite tonu i te Tinana o te llaiona, kei pau koe, pai ke atu te titiro ki nga Tapuae, anake, kaua e waiho nga mahi penei, ara Rupahi inula Tinihanga hei mahi, katahuri kite tuku panai, kei mahara te aokatoa koia rawa ano, he malii Pono tonu, kati iho i a tatou nei a tatou nei niahi, i te .Kobe kia Te Awenapara, kati mo tena mo tan e \Y iremu li, Kerehi, o Tuparoa, i ki toreta o te 10 o Tihema 12, 98 tekau marima mano koutou e whukalie ana kite Pire Poari, no to reta o te 7 Hanuere 1,
kore e whakamutu i ta matou raruraru ko oku taokete ko Topi Tekura, ratou ko ona teina; mo te Wira Ravsrinia Tuke ke Imuri katu a Ripeka ka kiia e tana wahine he tangata whanako a Rupuha he tangata korero Parau, mou mou noa te pupuri i te Paipera a te Atua i tona ringaringa. Koia nei nga kupu i whakawakia ai. Tera atu ano etahi Ture i whakaritea e ana iwi hei tiaki mo ratou, ara kei te rarangi te 15 mete 18. Ko aua rarangi he whakatupato mo ratou ano kei pa he korero kino, i runga i te kore take.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990309.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 6
Word count
Tapeke kupu
628HE RETA MAI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.