RONGOMAITATA.
(Penihana mo nga koroheke. Ko nga tono i runga i te Ture Penihaua mo nga koroheke, kua takoto inaianei kei nga poutapeta aua Pukapuka tono, ko nga koroheke maori kaore he oranga e pula mai ana ki a ia, e abei ana kite tono. Te Karunana. Ifcn te talii tina a nga pakelia 0 te Tenia, Akarana, mo te liarimana te talii 0 nga minita a te Kawanatanga. he rongonga tenei akc ia miuu ai. I korero hoki a Te liarimana ki 1c niuu roa tona mate, ka pono tona mntu. ' MehcncJu. I runga i te mate 0 Mekenehi minita 0 nga whenua, i tae atu tona pukapuka ki a te Pirimia ki a mutu ia, i runga i tona alma mate, Heoi, whakaarohia ana e te Ivawanatanga, tc mea tika moua mc haere
ia ki Kotarani i Ingarangi kia ngongo i nga hau o era wahi, hoki rawa mai pea ia, kua horo atu fce mate i a ia. A kua tau te whakaaro o Mekenehi kia haere. Te jNupefici o Matene. Kote whare perehi i te Matene Nupepa kua wera i te alii, ko etahi o nga rawa i wera, lie ahakoa kei te pereln tonu i tona Nupepa. He nui hoki te mihi o o te Tiupiri mo taua aitua, notemea ko te tahi tera o nga Nupepa e tukua mai ana kia te Tiupiri. (Purei (Peene, Ite purei Peene ki Otakou, na te Werengitana Peene i wini, te painga o te whakatangitangi. He aw ha Te tahi awha nui ipa kite Waipounaraa ara e hukiirere, pena tonu te raiahi o nga whatu nganga mete waara nati hua rakau nei. E kiia ana° hoki ngt wini whare nei, pakaru iho, nga rakau hua kino ili° 11 2* oti me n.;a witi, hingahinga katoa kite wheuua. Hohepa Maia Ivo Hohepa Maia he pakftha, a koia te tahi o nga mema o te Kauhihera o te taone o Poneke, he tanga°ta rongo nui. luga uiarama kua hori ake nei, ka oma atu ia i konei ki Amerika ko te take konga moni a nga pakeha e hoatu ana kia ia, kua oti ia ia te kai ki nga petipeti puku Meka, ko taua tangata kua man mai ki Moti Pitio, a kei te haere atu te pirihunaua o konei kite hari mai ia ia. Akarana. Kua u mai a Ngapuhi. ki Akarana, ko te Ivaikohe Paraihe Peene, tekau nga waka maoi i, e 80 a Waikato mete waka o Kiugi Mahuta i marungatia mai. Kei apopo te nuiuga o Waikato me nga waka kotahi tekau matahi. Kotahi te waka no Kaipara nie nga maori ano o reira. Ivotenei huihuinga he purei waka na nga maori. (kimutaka 'lleriwe. Kua oti te ruri te raina mo te reriwe mo Rimutaka, e ki ana a To pit an n te kai ruri, ko te huarahi pai koi to huaaahi tawhito e haere ana e te tangata, te pai hoki o taua rori, he pai no nga hurihanga, e kore hold e horoa ote wheuua, tetahi ho pofco no taua huarajii. E rua rau e rim a tekau putu te hokinga iho o teitei i te huarahi e liaere nei te tereina, a te°ra hoki e oti i nga moni e £200,000.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990105.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 46, 5 January 1899, Page 3
Word count
Tapeke kupu
540RONGOMAITATA. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 46, 5 January 1899, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.