O. G.A v H^reaS •••, ••• - r ; *:;•>s';*.•'• KAI TIAKIj- TOA I TE PITO 0 TE PIRITI 0 WHANGANUI E hoko ana i «te Buka Pareti Kaputi Jfaihi me tePaoka Tupeka . Hooro Papai, Paraikete,,K'akaliu tanej waliiue, tamariki hoki r me t& tinitini o era atu mea He Rongoa" wo nga Mamae o te Maori. He paku rawa te atu, ina ntua kite moni." Haerfcfmal ete iwi tirohia,iua hoki tau i pai ai. -
Mitii Moa, . E mohio aua koutou nga. Maori k'a toku Haapu Kakahv. A ko abau hoki te tangata' e boko, atu bna kite Maori mo te moni iti rawa o nga hapukafoa. :' Haere mai e pa ma, e wbae'ma* e Sine ma, e tama ma, kei ahau "figa Kakahu e rite ana.mo koutou katoa. Haere mai tirobia e te&anobi, whawbangia e te riuga-; ringa f kei te mau nga ntu o ia taonga oia taonga. Kei te bapai ai abau ia Te Tiupiri. Peka -mai ki abau, ka haere atu ai ki era atu Haapu,
(DAVID HeFARIjANE.)V Noku te bapu rino i raro tonnihoo Fukenamu, Kei au e takoto ana nga'haeaiHf mo nga whare. He itirawa te utu. Nga aho hi ikaypai atu kaha atul Ngatiuiru a nga Kamiira, nea pere rino. Nga tnuru whakairo ; me ona-; tini mear - Nga houmu, nga p»ata, nga* tikera, me oua tinifcini mea; nga; hapara,'Uie era mea katoa, nga peita whare, nga hinu whakaraiw, kei an katoa. Te kupu nui whakamataaria mai toku whare, kia ata marama ai koutoii.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990105.2.3.1
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 46, 5 January 1899, Unnumbered Page
Word count
Tapeke kupu
245Unnumbered Page Advertisements Column 1 Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 46, 5 January 1899, Unnumbered Page
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.