Aa Te Ture.
E PA ANA KI TE IWI MAORI.
Kei te penei nga tikanga kna whakatakotoria i roto i "Te Ture Whakarite UNKNOWN Taake Whenua, Taake Moni Puta-a-tau hoki, 1898." ara:— 16. E kore e tru kia tonoa he utu tanke i UNKNOWN i tenei Ture mo te wheuua e puritia ;ma, iuo to inmii puta-H-taumai ranei, e riro mai ana i raro i ns;a tikanga ka kiia h mini ake nei, oiiia ka tau ano uga tikanga « tenei Ture:— (i.) Te whenna note Maori ake e nolioia ana e te Maori ake, kaoFe nei e ruhitia ana kite tan-
gata ehara nei ia i te tangata Maori nona te whenua. 37. Ka abei ia tangata ia tangata kua utua nei e ia nga taake i runga i te whenua, i te mokete ranei mo tetahi tangata ke atu i runga i te whakaliau i raro i nga tikanga o tenei Ture, kite tono kia whakaeaina mai ki a ia e te tangata nona te whenua te mokete ranei, nga moni i utua e ia mo te taake pera hui atu ki nga moni katoa i pan i runga i te whakahaerenga tikanga e ea mai ai aua moni ra, ai i nga meatanga i utua ai tana taake mo runga i te mokete, ka ahei kia apitivia tana moni kite moni tinana i whakataua nei e taua mokete, mete tono utu moni hua hoki, ka taea anei re te kai utu te tono kia utua ano he moni enama ana ki a ia, kei a ia to tikanga. Kei te penei nga tikanga kua whakatakotoria i rotoi"Te Ture Whakarite Utu, Taake Wlfenua, Taake Moni Puta-a-tau mai hoki, 1895," ara:— " Tangata noho whenua " tona tikanga, ko ia tangata e noho ana i runga e piita ana ranei te painga ka a ia o te Whenua Maori. 7. (1.) Ko nga whenua Maori e nolioia ana e te tangata ehara nei i te tangaka maori, ka tika kia utu i te hawhe o te utu taake-whenua (engari kaua e pangia e te taake utu piki) mo te paanga o te Maori whaitake i taua'whenua. (2.) Mehemea e purutia ana taua whenua e tetahi kaitiaki (ehara ite tangata Maori,J e tiakina ana mo nga Maori whaitake, me utu te taake e te kaitiaki, a mana e pupuru atu i nga moni o nga retime nga painga e puta atu ana mo taua whenua. (3.) Mo runga mo era atu aliuatanga me utu te taake e te tangata noho whenua e noho ana i'taua whenua Maori, a mana e pupuru atu i nga moni o te reti, me tono ranei e ia i raro i nga tikanga o te tekiona fcoru tekau ma whitu o te tino Ture. 20. ( ! .) Ko aua utu taake-wlienua mo nga wheuua Maori me nga mokete e purutia ana e nga Maori, e tiakina ana ranei mo nga Maori, ka meingatia kia whakataua atu a me whakarite nga utu, me utu hoki nga taake mo te tau e inutu ana i te toru tekau ma tahi o nga ra o Maehe, 1895, i raro ano i nga tikanga o tenei Ture. (2.) Ko nga whakaritenga me nga whakaaturanga atu a te Komihana mo aua taake e meiujjatia ana me mana mo runga mo nga tikanga o nga Ture Whakarite Taake.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981117.2.14
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 43, 17 November 1898, Page 7
Word Count
552Aa Te Ture. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 43, 17 November 1898, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.