NGA WHAKAPONO.
TE HUARAHI O TE MANENE.
HE MEA WHAKARITE Kl TE AHUA OTE MOEMOEA.
Ka haere tonu te korero. KARAITIANA: Kua whakaaturia mai ki ahau e te tangata, ko tona ingoa nei ko Te Kai kauwhau, kia tere toku haere atu kite keeti e hangai mai ra ki a tana, a ka whakaaturia mai ki a taua te ara ie haere ai taua. IWIKORE : Me haere ra taua. A haere tahi ana raua. T <JRI: Iva hoki ahau ki toku. kainga; e kore ahan e whakahoa ki enei rorirori, ki enei kua mami'ngatia.. Na, ka kite ahau i toku inoemoea, i te hokinga o Turi, ka haere tahi a Karaitiana me Iwikore, a ka korerorero- tahi raua, a i penei a raua korero. KARAITIANA : Na, E Iwikore, kei tepehea koe? Kite koa ra ahau i te mea kua taea e ahau te kukume i a koe kia haere tahi taua ; Mehemea i pera te mamae o Turi ki taku i ahau e whakaaro ana ki nga mea whakamataku kaore nei ano e kitea ; kua kore tona whnkarere i a taua i a ia i hoki nei. IWIKORE : Na i te mea, ko taua anake enei e haere nei, me ata whakaatu mai ano ko9 i nga mea e whaia nei e taua, ejne pehea e whiwhi ai taua. KARAITIANA: Kei te marama ake enei i toku whakaaro, engari e kore toku kiha kite whakapriaki, engari i te mea e hiahia ana koe, ka korerotia e ahau i toku pukapauka. IWIKORE: A e whakaaro ana koe, he tino pono nga kupu o to pukapuka ? KARAITIANA : Ae ra, he tino kupu pono. Nana hoki aua kupu, a e kore e taea e ia te korero i te teka Taituha i, 2. IWIKORE : Ka pai, engari he aha aua mea ? KARAITIANA : Tera he rangatiratanga e u tonu ana ake, ake, hei kainga, a ka riro mai i a tatou he orangatonutanga kia noho tonu ai tatou ki reira a ake ake. Ihaiaxlv, 17. Hoaui x, 27-29. ' IWIKORE: Ka paitena; a, heaha hoki nga mea;-? KARAITIANA: E kore e kitea ki reiva te tangi, te aue, i te mea hoki ka murua o tatou roimata e te Rangatira o taua kainga. Ihaia xxv, 8 ;■ Whakakitenga vii, 16. 17 ; xxi, 4. IWIKORE: A ko wai o tatou hoa i reira? KARAITIANA; Ka noho~tahi tatou me nga Hevapima, me nga Kernpima. Ihaia vi, 2 ; 1 Telia-
j?onika ,^tak^i^ng*^|l. tangata lie riai lie! hoki nga mano tekaij mano ,o era kua tae afcu nei i j£: tatou, etigari earoha ana tetahi ki tetahi; he taugata tapu; kei te haere nei ratou i-ie tirohanga mai ote Atua, a e tu manakohia ana i tona aroaro, a kia poto tenei ;kdrb: o, ka, Jsite tatou i nga kaumatua he kavauna koura nei o ratou. VViiakakitenga xiv, 1-5. Ka kite hoki tatou i nga tangata i tukiuofcia e te ao, i tapatapahia, i tahuua kite ahi, i kainga e ng&kirehe niohoao, i whakatpremitia i nga moana, mp to ratou aroha kite Rangatira o tauia kainga. Hoani xii* 25. Kei te ora ratou i reira, a kuai kakahuria ratou kite orangatanutanga. 2 Koriniti y, 2-5. {Tenei ake te tino roanga o tenei Je'orero) ;;
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981103.2.32
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 42, 3 November 1898, Page 16
Word Count
533NGA WHAKAPONO. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 42, 3 November 1898, Page 16
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.