Nga Rongo Korero o Te Takiwa ki Moawhango.
Oketopa 15th. 1898. Kite Etita o te Tiupiri Ehoa tena koe. E noho Parekareka maina ou taringa mo runga Inga Rongo korero. E hau ana mai IngaTopito e wha o te ao. Mete Ngakau pouri ano hoki. Mo runga i etahi onga panui. Monga aitua tanga.o te tinana tangata. Menga aitua hoki onga tikanga Iwbakatakotiria e nga matauranga. Onga Bangatira nunui o te motu hei tikanga e puta mai ai he painga kite iwi katoa kaati tena. Ehoa panuiria atu aku kupu ruarua ka tuhia ki Baro Ihonei note 8 onga haora. I tenei ahiahi ano; ara 15 Qketopa, ka huihui matou kite wiiare puni ara kia Whitikaupeka Whare I Moawhango, nei kote tino putake o tamatou Huihui I taua ahiahi he whaikorero mihi namaton kia Wire Hiraka. Me etabi atu o nga tino tamariki Bangatira ongati Tuwharetoa I haere tabi niai me Wire Hiraka I tona hokinga mai I Toka* anu, Taupo. No te awatea ake o taua Bangi ano Batou Itae mai ai ki Moawhango nei. Na konga Ingoa tenei o aua tamariki 1 haeretabi maira I te tira o Wire Hiraka. Tupu P. Paurini, Mika Wakanta, Hori Maihi Te Bangiita,W. Matotara, Te)ti Kumeroa, Utamate H. Wbarepapa, Ngonge, Korihako. Ko ratou Ingoa tenei.. Ehoa ma konga tino tamariki Bangatira tenei o ngati Tuwharetoa kia mohio iana koutou Ehoa Ma Ite putake o taku whakaatu he tino tamariki Bangatira enei. Mo ngati Tuwharetoa Ipau katoa nga whakaaro, Onga tangata katoa I taua Huihuinga 0 matou kite whaikorero mihi. Kia Batau mo Bunga Ito Batau ahua Bangatira tanga katahi. Mo Bunga Hoki Ite matenga oto Batou kuia. Ara o T&huri H. Tukino no temea konga uri tuturu hoki tenei o taua wahine kua mate nei ara o Tahuvi H. Tukino Heoi. Na Erueti Arani I arahi ara I timata te whaikorero 1 taua Huihninga; Heoi te kau ma toru nga tangata I tuake Imuri ltona wbaikorerotauga, kite whaikorero Iroto Itaua whare. Ko te toko maba o taua Huihuinga tera pea i tae kite 10. Ko Waikato hoki te
tahi ope e noliotahi ana me matou i tana wa. E ngari katoru pea nga wiki o to Ratou taenga niai ki Moawhango. Heoi Parekareka kauana te malii nei te waiata me etahi atu tikanga iputa Iroto Inga whaikorero o taua Htiihuinga he nui ano hoki te Harakqa. Kite Iwi Itaua po. Mo Runga Inga whaikorero me nga waiata Kaore Imohiotia tera eputa mai he korero e pa mai ai he panuitanga kinga ngakau. Heoi Imuri o taua whaikorero katoa ka panutia e Henare Peneti te pukapuka I tukua mai e te Hiraka te Rango I Poneke. Kia "W. Hiraka ara whaka atu mai Inga korevo ate Heuheu Tukino kite Aroaro ote komiti ote Pare xnata e noho Huihui mai nei I Poneke ofcira ko te whaka pototanga tenei onga kupu mai i Roto i taua reta e penei ana. Ko te whaikorero ate Heuheu Tukino ite komiti ote Paremata. E tautoko ana ia i te pire a Kingi Mahuta hai pire mo te iwi maori e turaki ana hoki ia i te pire a te He taua pirimia. Na ite mutunga o te "panui a Henare Peneti i taua reta. Ka wauwau katoa nga tangata o te whare. Mo taua reta arako etahie ki ana he titonoaiho nga korero o taua reta he aliua puhaehae pea Iliena ai nga kupu ate Hiraka na ko etahi e whakapouo ana Heoi I Reira tata ano ka whakatika ake, a Rapana P. te Rangihiro ki runga mete Nupepa Tiupiri ano i tona ringa katalii ia ka whaikupu kite Huilmiuga whaka Rongo mai e katoa kia panuiria atu e aliau te Tiupiri ara nga korero a Niniwa Heremaia hai tohu kia kouiou I te tika onga korero o te reta a te Hiraka te Rango. Ha ireira tata tonu ano ka panuitia e ia te Tiupiri ara nga koi-ero a Niniwa otira ko te whaka Rapopoto tanga teuei o taua panui he tika tonu te tautoko a te Heuheu i te pire a Henare Kaihau otira kua kite Iho koutou I taua panuitanga a Niniwa Heremaia Inga korero a te Heuheu Tukino Ite komiti o te Paremata Heoi Imuri Iho o te panuitanga R. R. Rangihiroa i taua Tiupiri kore rawa he tangata I Hamumu, otira ko te alma o nga tangata i taua wa i ahua pouri katoa mo runga i tenei Rongo korero, ara mo te mahi ate Heuheu Tukino kua Rerekenei tona tikanga Irunga i ta te Iwi Iwhakaaro ai. Otira kei a te Heuheu Tukino ano pea e mohio ana nga whaka marama o tana korero Ipera ai otira mihemea e penei tonu ana te ahua o tana korero i te aroaro ote komiti o te Paremata meuga kupu o t i panui a Niniwa Heremaia katahi hoki kapamai he pouri nui whaka harahara ki toku ngaku. Otira hbi aha koara I maharatia mai ai te pouribanga o toku ngakau ware rebe, Heoi ano na ta koutou mokai Erueti Arani. P.S.—Tena Koe E Niniwa Heremaia te kotiri) Marohirohi o Wairarapa Hei panui korero mai ki o iwi mokai kia ora tonu koutou ko hoa wahine Rangatira.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981103.2.31
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 42, 3 November 1898, Page 15
Word Count
863Nga Rongo Korero o Te Takiwa ki Moawhango. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 42, 3 November 1898, Page 15
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.