He Papa Tuhi Tuhi.
I aue haere ana i te tahi taone atahua, ka kite ahau i te papa tuhituhi e piri ana, i te au pikinga ake kite tahi maunga tino atahua rawa. Nga kupu e mau ana ki taua papa tuhituhi koia tenei:— "Te Hunga Tautoko (versus)" Te Hunga Turaki ite Pire Poari." Ka mahara te kai titiro; he " Putu Poro pea te panui nei," ahe " kirikiti ahe Koono Teneti ranei." Waiho tonu te manukanuka i roto i te ngakau o te kai titiro, kia kite i taua hunga e purei ana. Hold tonu mai te kai titiro ki tona whare, ko te panni e takotn ana. Katahi kakaripiripi haere nga kanohi, ka pena hoki mete poti e ripivipi haere nei kite hau, a tatu ana ki tona mutunga, katahi ka maranm te kai titiro, a ko te maori ano tenei e kiia nei "Te Hunga Tautoko kia Te Hunga Turaki" ko to ratou emepaea ko Eaiti Honore Hetana, i runga i te ata titiro iho ki a rarangi, kaore a te turaki i nru ki roto ki taua whakahaerenga whakariterite i runga i taua Pire Poari, engari pea mei penei te upoko o te tulii '• Te Hunga whakatikatika i te Pire kia Te Pire a te Pirimia, hei konei marama ai tenei pakanga, i na hoki, ko Wi Pire, ko Paratene Ngata, nga kapene o te hunga whakatikatika. Eo te toa nei ko te Pirimia te kai whakatantohe. Na ■ kitea i konei, e hara te hunga nei i te hunga tautoko, engari he hunga whakatikatika i te Pire. Tena i ana tirohia nga kupu nei:— Na Whakatikatika.—" Me whai pooti whakatau te Tiamana." Te Pire—kaore he mate kei roto i tena wahi. Te Pibe—Mo te No. 8 wahanga 1,2,3. Me ata titiro marire, ki taku whakaaro me ahua tupato auo, titiro kite wahanga toru, kei roto enei ite tikanga o te pire nui mehemea ka whakamaramatia te tikanga o tenei wahanga ka mate te pire ko te wahi tenei i uaua t« whakaaro ote Pire, mo whakatikatika, he mea kei mate ia. Te Pire—mo te 19, He tikanga nui kei roto i tenei, kite ata hoki koutou kite tirotiro i nga take o teuei rarangi tera koutou e kite he mate kei roto e kore rawa tenei e whakaaetia.
Whakatikatika.—Ko te rarangi te 19, no roto ote tino pire e rua noa nga kupu hoatu konga kapu i muri rawa i taua rarangi. Te Pire:—Etika ana e rite anatena ki tePi, keimuri hokitona wero. Heoi ra tera ake etalri, o nga Korero a te whakatikatika raua ko te Pire. Ka marauaa i konei, ko Te whakatikatika ke raua ko Te Pire. Mutu ake te pakanga a rana kihei i hurf te pboro ki t'ua o nga pou, kei te kirimiti tonu. Te mutunga he toroa. Imuri o tenei katahi ka ata hangai te whawhai a Te Whakatikatika raua ko te Turaki, ka aliua reka hoki te ngnkau, mete kanohi kite whakarongo. He Pai hoki ka riri raua whakamaoii. He matanranga kei ta te tahi, kei ta te tahi. Heoi hungutu ngutu noaiho; kaore e hoa- tuara, mo te huu«a turaki, engari ano a Te Whakatikatika he tuara tona ko tePirimia. Engari kite tu ate Pirehei reiiakaki al iaukote hoa no h o mote turaki ko Nga tinoho u oaiho, ara i runga i telaliiwalii ote Waiata a teKootijwaiatatia e Timi Ka ai te uhunca moTait ko. He.jnnei nga kupu " E pai ana, ahu e, te iwi. kite noho noaiho, Ina te hanga, kino ka, waiho, hei pouturu turu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981020.2.6
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 41, 20 October 1898, Page 2
Word Count
591He Papa Tuhi Tuhi. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 41, 20 October 1898, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.