Waitotara.
I te taenga o te Kawana o Rore Ranapari ki Taranaki i mua ake nei i haere atu ia, kite toro i te Iwi Maori o Waitotara i to ratou kainga i Kaipo. I runga i to ratou whakapai mo tono taenga kia kite ia ratou koia te Taiaha me tetabi Korowai hoki, e mea hoake kite boa ote tino Kaitiaki ara kia Te Pi ha ma ana e tuku atu kia ia kite kawana me te pukapuka nei na. Kaipo Waitotara 14 Hepetema 1898. Ki Tona Honore Te Kawana o Niu Tireni Poueke E Kara, Tena koe, Ka tukua atu nei e matou kia Te Piba ma ana e kaweafcu Kia koe te Taiaha nei ko te ingoa ko "KaiHarure." Ko te mana tonu tenei i Nui ki ruuga ki enei Iwi erua o Ngarauru, o Ngatipourua. Heoi i ruuga i to matou whakaaro be uui atu boki te aroha ki a koe. Kaboatu nei e matou kia koe takoto ai, tiaki ai, te take i puta mai to matou aroha kia koe, ko koe touu te Kawana tuatahi i haere tinana mai ki o matou kainga kite toro (visit) ia matou. Ite tau 18G5 i tae mai a Kawanei Kei ei ki to matou kainga ki Weraroa a he maha o matou raugatira awhina i te kupu i reira; eugaii ko te he kahore e whakaae nga poropiti o te taha Hauhau ki aua tikanga. Mehemea i peuei to matou marama me to naiauei e kore e taka ke o matou whakaaro i nga ritenga poropiti. Ko tenei Taiaha ko " Kai Harore," i te mea kua mutu era ritenga, ka tukua atu e matou, e nga iwi o Ngarauru me Ngatiporua ki tou ringa tiaki ai, hei tohu mete pono rawa mete rangimarire; hei tohu hoki i to matou nohonga ki raro i te mana o to tatou Kuini VV ikitoria. Kia orate Kawana tae atu kia Kuini Wikitoria te mana o enei iwi erua, koia eua. Na HETARAKA TAUTAHI KAHUKAKA KUPENGA WIREMU KAUIKA. Me nga tangata o Ngarauru Me Ngatipourua. I te hokinga mai o Te Piba i Poneke, hoake ana e ia kia Hetaiaka Tautahi ma, e wbakaahua nui o te Kawana, mete pukapuka nei na
Te whare o te Kawaua ' Poueke, Hepeteraa 27 1898. Kia Hetaraka Tautabi Kia Kahukaka Te Kupenga Kia Wiremu Kaiiika. Ratou Ko Ngarauru ine Ngatipourua Ehoa ma; Tena koutou; Kei te wliakapai atu ahau kia koutou mo a koutou kupu mihi mai i wha'kaaturia mai nei e Te Piba kia bau. Ekoa ana ahau mo tenei Taiaha, ara mo " KaiHarore " i boatu nei e koutou kin ia inana e bari mai kia ban, kei te mobio hoki ahau be taonga nui tenei na koutou i tukua mai nei e koutou ki ahau, he mea tuku mai hold ki ahau i te mea ko ahau te kanohi o te Kuini e whakahonoretia nuitia nei e koutou a e piri pom> nei boki koutou ko era atu tangata tae noa kite toru vail ewba te kau ma rua miriona o ratou kei a ia i runga i tona tuunga hei Rangitira, be Kuini mo koutou katoa. Heoi ra, me ki atu ahau kia Koutou, kei te man tonu i roto i ahau te aroba mo ta koutou mihi whaka bouore kia bau he Rangitim nei boki ahau mona i Nui Tireni nei, a tera ka tiakina tonutia e ahau te Taiaha nei. mete tuku atu boki i taua taiaha hei manutunga tukunga ibo ki oku uri i muri ia bau. Kna whai kupu ahau kite Piha kia ata tuhia eia ii"m korero onamata e pa ana ki taua taiaha, he inohio hoki noku ma »ua korero ano mohiotia ai nga korero o a koutou uoi iwi, tetalii hoki he hiahia noku kia niohio nga tangata e kite ana i taua taiahia i n<ra korero mo " Kai"Harore" e kite ai hoki ratou i te taiaha whai mana o te iwi toa i nga wiiawhai polielie i te ia kaore nei ano kia wlmkaetia te mana o te Kuini,kua koreatu neiaua tikanga poheheinaianei, he take koanga ngakau hoki tenei, a tena ano boki ratou « mobio kei te noho tahi aua iwi ra, a Ngarauru a Ngatipourua mete iwi Pakeha, ano he teina be tuakana ratou, me ta ratou piri tahi kia Te Kuini Kotahi, me te titiro atu hoki ki tenei ki nga tangata rongo nuii uru tahi koutou katoa, mete niohio boki kei te tokomaba 3ino nga tai tamaiiki maori e hiahia ana kite kaka* hu i ngakakahu hoia o te Kuini, me ta ratou ngakau nui kite bapai i lona mana. He kupu whakamutunga, me ki atu ahau ko te Tijpa nr.i hei whakaavohanga niakn, he whakaaro i nga tikanga e puta ai he painga ki to koutou nei iwi nmovi, he whakapmnau hoki i nga tikanga e noho tahi ai tatou i runga i nga painga e puta mai ana i runga i te aioha o tetahi ki tetahi. Kei te hiahia hoki ahau kia noho mohio nga vangatira me o koutou iwi kite ahua ote tangata i tukua mai nei e koutou tenei uianatunga a te iwi kia .ia, l-oia ka tukua atu nei.e ahau taku ahua, he mea ata nmhi' mariie kia pai, mete tuhi hoki i taku ingoa ki raro iho i taua ahua, a e mea ana ahau me whakairi Id roto ki to koutou whare Puinanga. Na to koutou hoa aroha. Na kanapafj, Ktiwana.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981020.2.23
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 41, 20 October 1898, Page 12
Word Count
908Waitotara. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 41, 20 October 1898, Page 12
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.