Panuitanga.
Ki nga iwi e noho ana i Aotearoa me Te Waipounamu, tae atu ki Wharekauri. Kua oti ia Waata Wiremu Hipango, i raro i te mana o te Komiti Nui o Whanganui enei tikanga e mail ake i raro iho nei ara:— 1. Ko tenei Niu Pepa, lie niu pepa maori i raroi enei take a; a :—(a) Temana o te Kingitanga Maori; (h) Temana ote Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi; .(c) Te mana o te Riugatu ; (d) Te mana 0 Tolmkakahi rana ko Te "Whiti; (e) I'e inaua o nga Hahi Wliakapouo i raro ia Te Karaiti. Enei mana katoa ka "wbai inaua ratou kite wbakahaere i uga tikanga o tenei pepa, ano hoki ko te mana o te Komiti Niu o Wbanganui. 2. Ka taia nga korero a enei mana e tukua mai ana, me nga panui mo a ratou lnii, me era atu tikanga e puta ai he 1 aiiiga mo nga iwi maori katoa. H. Konga reta e ahua wbakakiuo ingoa ana motetabi wabineatangataranei, kei te Ktita te tikanga mote panui, mo te kore alu raiifi. Engnri e koie e tain nga
reta kaore he ingoa tangata na ana taua reta. 4. Kia kotabi te wahi o te pukapuka hei tuhi tuhi kaua e tuhia a tua, kia taea ai te ta kite perehi, kite tuku korero mai te tangata te wahine ranei hei panui, kaua te kawa hei buritia, me tuhi ki runga rawa o te kawa enei kupu (a ki te kore he kawa me takai), " Manuscript only " ka iti noaiho te utu, me boatu ma to poobi mahita ma ana e weeti te taumaha o aua pukapuka. wabiue ranei, kia marama te whakaatu mai ite kainga mete poutapeta e kite ai ia i ona pepa, mete whakaatu be tango tau, awhetau ranei. 6. Kite kore he moni e tukua mai me tuku mai he paue kuini, ara mo te hawhe tau te 13 nga heipene pane kuini mo te tau e 26 nga hawhe pane kuiui. 7: Kite tukua mai he reta patai, me kuhu mai kia rua kapa pane kuini, kite kore he pane kuini e tukua mai, e kore e utua atu nga reta. $. Kite hiahiatia kia whakakawenatatia a koutou pepa, me tuku mai, kaore he utu mo te kawenatatauga, heoi ano te moni kei tuku mai kotabi hereni mete ono kapa, pane kuini, hei utu mo te tukunga atu. Engari taua tuku mai i opepa me hoatu rawa e koe e ma te poohi mahita e tuku mai. 9. Mehemea kite hahia nga komiti whakawa Hara, a whakawa whenua ranei kia panuitia nga korero o taua whakawaikanga, te utu mo te karamu kotabi, kotabi te hereni pane kuini hei tuku mai. 10. Kotahi putanga o te Pepa i roto i te rua Wiki hei nga Tnite, 11. Te utu mo te pepa, kotahi te hikipene. 12. E rua nga wbakaabua ka pere bitia ia putanga, ia putanga o te pepa tae noa te tau; no te pepa ake tenei; ka biahia nga tangata rangatira me nga wabine rangatira, kia mabia o rotou ■wbakaabua bei perehi, ka taea engari ma ratou ano. e utu te mahinga i te whakaabua.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981006.2.27
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 40, 6 October 1898, Page 14
Word Count
530Panuitanga. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 40, 6 October 1898, Page 14
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.