JUBILEE TE TIUPIRI.
NA e hoa ma timata mai i te 15 Aperira tae mai kite 20 Mei nei nui atu te raruraru, i te matenga o to tatau kaumatua 0 Meiha Keepa; na kua noho mai ko te tuwheratanga 0 te Paremata Maori, na tenei i taki atu nga tangata katoa ki Papawai kite wahi kei reira nei te Huio te kotahitanga, a e kia ana kua tae a Mahuta te Kingi Maori 0 Waikato mete Hekeretari whakahafcre 0 te Kingi a te Ngakau Waharoa mete mema ote Kingi o te taihauaru a Henare Kaihau me era atu 0 Waikato. Nae hoa ma he nui te whakamihi ake o te ngakau mo te putanga 0 te whakaaro pai marama 1 a Mahuta me ona iwi, kia eke mai ia me ona iwi ki ruriga kite whakahaere kotahi, ae kia pena te ahua mo te iwi Maori kia kotahi te whakaaro onga Rangatira onga Hapu onga iwi onga tangata mohio kite whakahaere, e nui ana taku koa mo tenei kua kotahi a Kingi Mahuta me ona iwi me nga iwi 0 te kotahitanga kua tino pai rawa tenei, kia penei hoki a te Whiti raua ko Tohu kua tino pai; E ngalri ko taku ake whakaaro, ka rereke ara koia tenei. Ko te wa
tika tenei ma Kingi Mahuta mete e ata whakariterite ai, i te atiua mo te kotahitanga, mete kotahitanga hoki; ara, koia tenei taku whakaaro ake. Me tino whiriwhiri nga tino tangata rangatira onga iwi onga hapu matau, pono, pai, mahaki, tupato, whakaaro Kotahi ki nga pai mo te iwi Maori, kia tokorua nga mema o te iwi, o te Hapu hei noho tuturu mo te whareAriki, kaua hei neke atu kite whakaaro ake nga o mema o taua whare Ariki i te 75 mema Ariki, ko aua mema hei mema tuturu mo te whare ariki, a, ko aua mema te kaunihera 0 te iwi Maori, ko Kingi Mahuta hei upoko ariki mo taua kaunihera 0 te whare Ariki. Na tuarua ko nga mema 0 te whare paremata 0 te iwi nui tonu, Ma ia takiwa ma ia takiwa e pooti nga mema e tika ana mo taua whare, hei nga tangata rangatira pai nga whakaaro mohio pono. Kia kaua hei neke atu nga mema i te 101 mema mo te iwi nui tonu. Na kia oti tenei ia tatau te whakahaere, ka tahi tatau ka tahuri kite mahi inga Ture ake mo te whakahaere a nga mema ake 0 te Paremata Maori, me nga Ture mo te iwi Maori ake, haunga nga Ture e whakahoa nei tatau kite iwi Pakeha, kei te pai te takoto 0 era. Na e meana ahau ki nga iwi me nga Hapu, me nga rangatira me nga tangata matau kia*
anga nui mai 0 koutou ake whakaaro kite ata whakaaro i tenei panui 0 te rira nei he mea nui tenei. Ma tenei kia oti ia tatau, katahi ka taea e tatau te pupuri to tatau ake tika, me te mana 0 te rangatiratanga 0 te kupu hoki, kite kore tenei e whakaarotia nuitia e koutou, ko te mana rangatira i heke iho nei i 0 tatau tipuna ka heke atu kite kore, ka tipu ake ko nga rangatiratanga na te matauranga pakeha, na te moni hei rangatiru e haere ake nei. Koia ahau ka whaka mahara atu ai kia koutou i naia nei, kia whakaaronui koutou ki tenei. Na ko tetahi kupn whaka mahi ara atu kia tatau, me whakatuturu e koutou he tunga mo te Paremata i naia nei, me mutu te hapaj haere i runga i te ringa 0 te tangata, whakatuturutia te tunga mo taua whare me ona whakahaere katoa i tenei Paremata 0 koutou 5 a tera Paremata ranei, pai tonu. Na ko te wahi pai kiau mo to tatau Paremata ko Papa" wai ake katahi. Ko Otaki ka rua. Mo te tata kite Paremata Pakeha, mete nohoanga Kawana, mete kawanatanga hoki koia nei nga pai 0 enei wahi tetahi he noho ki waenganui 0 nga motu e rua nei, 0 Aotearoa 0 te Waipounamu. Na kite te kore enei wahi e tau, kati waiho kia Kingi Mahuta he tunga mo tau a Paremata 0 tatau; Nei hei konei takoto ai enei whakamahara atu aku kia tatau j i naia nei. Na tetahi mea ka whakamahara ahau ia tatau, ko te kohi ma nga taane me nga wahine, me nga tamariki kua tae kite 16 tau me tahuri te kotahitanga kite whakatuturu j tenei kia tuturu te kohi a nga iwi anga Hapu a nga tangata i te tau i tetahi kowhatu mo te kotahitanga 0 te iwi Maori; No te mea e tuturu ana tenei e kore e tu to tatau kotahitanga kite kore te iwi e kohi moni mo te tuara inga mahi me nga whakahaere 0 tenei kotahi. tanga e takoto ake nei, ma te moni anakc e taea ai e talau tenei pikaunga te whakahaere kia tipu ai hei mahi, Irunga i tewhakari'tenga i te Waipatu i te tau 93 i pahitia i reira kia ' £1 te kohi ma nga tangata 0 te kotahitanga . na.kaore i whakamahia taua penei kua ' te te'' moniki te peeke takoto ai ki* te tinana,' penei kua • ai ; ienei moni hei' whaka-.,. haete f' nga maty; katofr e, puta.inat' ai (/ jbie; painga.mo koutou whakaaro ki enei kia oti ia koutou km ll -]
rapopoto nga matapuna o te whakaaro o te matauranga kite wahi kotahi tau ai kia taea ai e tatau te tu nga matauranga huhua o te iwi Pakeha i nais nei haere ake nei, heoi heikona ra koutou nga matauranga me nga mana kia kaha.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980531.2.4
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 22, 31 May 1898, Page 1
Word Count
940JUBILEE TE TIUPIRI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 22, 31 May 1898, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.