JUBILEE TE TIUPIRI.
NA e nga Iwi Maori o te Koroni nei he mea tika ano kia tahuri atu te ngakau me nga whakaaro o tatau i enei ra haere ake nei kite ata whakaaro ki nga Ture a te Iwi Pakeha e whakahaere nei ia ratau, aha koa i te moana i te tuawhenua ranei ; te mea hoki kna tatu iho te whakaaro 0 nga tangata Maori 0 te koroni nei, kia noho ratau i raro i nga Ture e rua ; ara i te Ture atua, 1 te Ture Kingi Kuini 0 te Ingarihi o Keiti Piritini me ona motu 0 te ao e tali nei i raro i ona mana. Na koia nei nga take 0 te Pakeha i tipu ai ite ao nei; na nga Ture ; Ture tuatahi ko ta te atua i whakatakoro ai kite ao, hei arai i nga whakaaro kino katoa a te tangata ki te tangata ano, e whakaatu ana inga huarahi e kore ai te tangata e he kia raua whakatangata ano; e whakaatu ana hoki i nga huarahi e tika ai nga mahi nga whakahaere a te tangata kia ia ake ano, me etahi atu tangata, a kite rite ite tangata enei, kua rite te wahi ma te tangata o taua Ture. Na tuarua ka whaatu te Atua o te rangi 0 te whenua nana nga mea katoa e kitea ana, e mohiotia ana e te whakaaro 0 te tangata,
i hanga i whaiahua ai ite ao i te rangi ranei; aha koa kua puta mai Id te ao nei ; me hoatu katoa te whakamoeniti, mete vhakakoria,me te honore kia ia anake kia Ihowa Atuanui oteao katoa i rotoi te ingoa o tana tamaiti aroha tapu o Ihu Karairi anake. Na,kamarama tatau i konei koia tenei te tino whakaaro o te Atiia i mea ai ia i tana kupu kia Hoani apotoro i te 13 onga upoko 15, 0 ngararangi. Kua hoahi nei hoki e ahau he tauira ma koutou, kia rite ai ta koutou mahi ki taku i mea nei kia koutou. Na te kupu tuarua a te Atua kia Hoani aporo ano 1 te 14, onga upoko 15, onga rarangi. Ki, te aroha koutou kiau, kia mau ki aku Ture. Na aha koa nga tikanga katoa 0 te karaiputure pau katoa i enei kupu e rua kua kia ake nei; na ko tetahi onga kupu a te Atua hei tino whakamarama kia tatau he tika kua tino tuturu ana Ture koia tenei 5, onga upoko 0 Matiu 17,18, 19, kei mea koutou i haere mai ahau kite whakakahore i te Ture i nga poropiti ranei. Kihai ahau i haere mai kite whakakahore. Engari kite whakatutuki. 18 he pononei hoki takue mea nei kia koutou, E kore tetahi tongi, tetahi tohu ranei 0 te Ture e pahemo, a, te pahemotan<>a rano 0 te rangi 0 tewhenua; Engarikiaritekatoa rano. 19 Na, kite whakakahore tetahi, i
tetahi mea iti rawa 0 enei kupu ako ; a ka akona e ia nga tangata kia pera; ka kia ia ko te iti rawa i te rangatiratanga ote rangi; a kite whakaritea, kite whakaakona e tetahi, ka kiia ia he nui i te rangatiratanga 0 te rangi. Na i konei ka tino marama ia tatau te tino whakaaro 0 te atua kia tino whakaritea e tatau ana ture katoa; Na e nui ana te kaha ote Wairua i homai nei e te atua ki au, kite mea mai kaore ite rite ia tatau ana Ture i whakatakoria nei e ia hei arahi ia tatau i te ao nei ki nga huarahi 0 te tika 0 tana whakaoranga mo te whanau ate tangata. Na ko te Ture kingi kuini te Ture tuarua, hei ako ano tera ia tatau, hei tohutohu ki nga whakahaere e marama ana, e pai ana mo tatau, ia tatau e ora nei i te ao me 0 tatau taonga, me 0 tatau whenua, ko taua Ture he mea whakaahua mai no tera kua kia ake ra, ko etahi wahi 0 te Ture atua kua mauria mai hei matua mo te Ture kingi, kuini 0 Ingarangi, ko.te take i perattia ai, kia taea ai e te tangata te whakarite nga Ture atua, me nga Ture kingi kuini hoki, a ki te takahi te tangata i au a Ture e rua ka tau te whiu a te Ture tangata mo te takahanga i nga wahiote Ture i takahia ete tangata. Naka tino marama tatau e penei ana te ahua briga Ture e rua nei.; na konei, he.-m.eaj tino, tika.kia tahuri nui tatau ki-te ako:i ejiei Ture e. rua ; kia noho hei' rama m© tinana ote tahgata ! i te at) hei; Ei/fe; ritfe i'te taij^ata ; e|iei kua kia ake i "te iwi ranei i te
Hapu ranei. e kore ona waewae o ratau ranei, e tutuki, i te mea ka puritia e ia e ratau nga Ture o teawatea hei huarahi ite ao nei. Na ka marama tatau he tino taonga mo tatau te ao i nga Ture e rua nei; na tenei i tipu ai nga iwi o te ao, e rongo nei tatau. Na, ko te Ture tuatahi hei ako ma tatau ko te Ture atua ko te ture tangata te tuarua, ko enei Ture e rua kua oti te whakaae e otatau matua e o tatau tipuna, a, ko tatau o ratau uri e ora nei i te aonei; Ite mea kua marama nei tatau kite tika o ratau taonga i waiho ake ai motatau i muri ia ratau, he mea tika i naia nei kia aro nui o tatau. ngakau, whakaaro hoki, kite awhina i aua Ture e rua kua kia ake nei ;.. kaua tatau hei whakaahua kau ia. tatau he iwi tatau he tamariki no te Ture atua ranei, Kingi Kuini ranei,. e ngari kia hanga i pu tatau ki raro i nga tikanga o te Ture ake, kia rite kite ki tuku iho ato tatau Ariki i mea ai; whakaritea aku Ture. Katti kua oti hoki te panui i era putanga o te pepa nei, kia tino u tatau kite ako ia tatau uri kite kura, ma tera ka taea e ratau aua Ture e rua kua kia ake nei. Engari ko tatau ko te hunga.kua paheno mai i-te wa i rite mo te haere ki nga kura ako ai, me ako tatau ki nga wharekarakia mo te Ture atua, mo te Ture Kingi Kuini, kua oti etahi o au a Ture te perehi kite reo M aori, hei .ako ia tatau, na kia haka tatau te. ako ia tatau ki au a Ture.; aha, koa kore e tino-rite, Hatatau tamariki ; <e'akbria nei ki hs:a tino kiiira, kaore he tikanga"ko te
wahi ma tatau, ta tatau e manaki, kia rite ki to tatau ake kaha te wahi hei whawha atu ma tatau. Ko te tini onga whakaaro Maori, e rereke ana i waho 0 te ruri 0 te Ture atua 0 te Ture Kingi Kuini ranei, me tino tita papare ake era e te whakaaro tangata, i te mea kaore ona okiokinga 0 era tu 0 te ahua i naia nei, me te haohao nunui 0 nga whakaaro matauranga ate tangata; ata titiro atu tatau ki muri, ka hoki mai te titiro'ki mua ia tatau; kia rite ai ia tatau te ki tuku iho a to tatau tuakana a Paora apotoro i mea ia ia e tamarikitanga ana i mahia e au nga whakaaro, me nga mahi tamariki, i tbku kaumatuataga ia whakarereake e au nga mahi tamariki, tautotoro tonu au ki nga mea ate atua. Na Waihoki ko tenei whakarerea atu nga whakaaro tawhito Maori kuare 0 mua 0 to tatau kuaretanga, me tau totoro tatau ki nga mea tika katoa i eriei ra katoa e takoto mai nei i mua ia tatau; ara, whakamataua, me kore e taea e tatau, aua huarahi te pupuri, nia te kotahi 0 te whakaaro onga rangatira onga tangata matau kite iiwhina i aua Ture kua kia ake nei, e taea ai e te hunga ngakau iti te whai enei Ture, Otira kite kore nga tangata whaimana me nga tangata mohio e kukume i te iwi ki nga huavrahi e tika ai tatau, me pewhea tatau e whiwhi ai kite tika, me pewhea e whiwhi ai tatau kite tika, nokonei ma te tumanako 0 tatau kite ako, kite whakarit'e i ; nga Ture kua kia ake nei, e whiwhi ai tatau ki. te karauna te rang marie 0 te tika 0 te pono,
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980517.2.4
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 20, 17 May 1898, Page 1
Word Count
1,409JUBILEE TE TIUPIRI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 20, 17 May 1898, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.