RETA WHAKAARO.
Na e te Etita kua puta tera panui aku i te pepa te 14 kua hori ake nei, kuo mutu tonu era kupu aku kia koutou mo te kura o a koutou tamariki. Na he meatu tena naku kia koutou kite Kamupene o Tk Tiui'iKi Nupcpa, k.au a ngu korcro reo Pakeha e tukua e koutou ki roto i ta ki...tou pepa ■ waiho i te reo Maori anakc. ma te Pukeha c whakapa'icha ;itu. me ka hiahia ratau, e ngari ko nga tino korcro rawa c hiahia ana koutou, kia kite nga Pakeha, koena t;i koutou e tuku atu kite reo Pakeha he me; 1 noku he whakakapi noa iho i te pepa nei' kia \V;iiea te pepa mo nga tino korero mo te iwi Maori :ike; 1 penei atu ;ii ahau kia koutou, he kite noku i roto 0 te pepa 14 nei nga korero a te kawanatanga, i runga i te reo Maori an a korero. kau.a tc reo Pakeha e tukua ki roto. Na he nui taku pai ki ta koutou pepa, me to koutou whakaaro nui kia tu he pepa ma koutoa, ka tikii tenei \vhaka;iro a koutou, kia kaha rawa koutou kite Awhina i ta koutou pepa, e whakaaro ana ahau. kia pan nga tan e rua, ka tahi ka kaha te lucre mai o te whakaaro 0 te tangata kite tango pepa ma ratau ; ko te take i ki penei atu ai ahau kia koutou, he nui no nga pepa i mate i muatu 0 tenei pepa a koutou,na reirai whakaawangawangatengakau o te tan gat i. Heoi ano taku tino kupu, he nui to matau mihi iho ki t pai 0 nga kupu korero, me nga rira 0 te pepa, he marama no te whakatakoto ranga 0 nga take korero, ae pai rawa atu tena whakahaere a te' Etita. Koi pouri mai te Etita mo enei kupu atu aku, e whakaaro ana ahau, he mea tika kia whaka-
rahiu ake te pepa nei, kia uru atu ai nga korero a te iwi, i na hoki e kapi tonu ana i nga korero o te rira tetahi wahi rahi ote pepa. Na ko tetahi wahi rahi 11 te pepa, e pau ana inga panui toa me era atu mea pera ; Engari ra era, e pai ana he panui mahi moni mai hoki tera e tipu ai te pepa nei; na konei ahu i nie.itu ai kia koutou, kia whakanuia,kiawhai ruma ai mo nga Panui Toa, mo te rirao te pepa. Kia watea ai. mo nga reta a te iwi ake ; i na hoki na te iti, i wehi ai ahau kite whakapau katoa atu i aku kupu i te tuatahi ra; a e kite ana hoki ahau, he maha nga reta pera ano te ahua a te rira ake, me nga korero a W. Tauri o to ratau haerenga ki ingarangi, na e mea atu ana ahau kia whakarahia ake, kite peratia e koutou tera ahau ka tango pepa. mo te tan, kati iho i konei enei korero. Na G. B. Hall, Waitemate. [_Ehoa, e G. B. Hall tena koe, tenei au reta e rua, kua kite iho matau ; a he nui to matau mihi iho ki o kupu tohutohu mai, pai rawa atu o kupu, e koa ana hoki matau ki nga kupu tohutohu mai ia matau mo nga whakahaere katoa, no te mea he tauhou matau kite whakahaere i nga mahi a to iwi ate Pakeha. Engari kotahi ano te mea e kore e taea i naia nei ko te whakarahi i te pepa nei * naia n-i, i te kore moni, hei peratanga me tau e ki mai nei, kati waiho kiaatahaereanatotatautaonga kia taki ai te ora ki etahi ra e takoto mai nei. Heoi.—Te Etita],
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980412.2.5
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 15, 12 April 1898, Page 4
Word Count
625RETA WHAKAARO. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 15, 12 April 1898, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.