HE PITOPITO KORERO.
Poneke te 5 Aperira i noho ai te Komiti o te karapu purei hoiho o Poneke, ka mea te Hekeretari, kua taea te wa i naia nei, e tika ana kia whakatuturutia tetahi tino purei mo Niu Tireni nei, ki Poneke; ko taua purei, kia kotahi maero mete hawhe te roa, kia ,£j,ooo, te utu mo taua oma kotahi; mo te tau 1899 taua purei, kia whaitakiwa ai nga hoiho e tika ana mo taua oma kite Tereina > ko te wa hei whakatapokora nga i nga hoiho mo taua purei, hei tee whakatapoko i ai nga hoiho 0 te Niu Tireni kapu, ko te wa e whakaaturia ai nga weti ko te wa ano e whakaatu ai nga weti 0 te Niu Tireni kapu. Na he whakaatu tenei kia mohio ai nga toa mahi whakahaere Tereina hoiho, kia takatu mo te ra 0 taua Pakanga. I te 5 Aperira nei i tae ai te Pirimia kite hui 0 Waikato, i muri 0 te tina ka tu mai a Kingi Mahuta kite tono kite Pirimia kia tukua mai te mana kaunihera kawana ki nga rangatira ake 0 te iwi Maori ake te whakahaere ona whenua ake i nga motu 0 Niu ' Tireni nei. A i tu mai hold a Henare Kaihau mema 0 te tai hauauru i tau toko i te korero a Mahuta .i mea hoki ia, koia tenei tetahi wahi o te Ture 0 te Tiriti o Waitangi, ara atu ona torero mo taua take. Ka mea te Pirimia e kore au e ka ha kite meatu kite Paremata kia tukua atu te mana kawanatanga whakahaere kite iwi Maori i 0 ratau whenua; engari i roto i te Pire nei, ka whakahaerea, ki a hoatu katoa nga mana o nga take awhina mo te iwi Maori, ki roto i taua pire, he nui ana korero mo tera take ; ko te tino kupu kaore i whakaaetia te tono a Mahuta. I muri 0 tenei ka haere mai kite taone ki Hanatere a Mahuta a Taingakawa me nga rangatira e 20, mete Honore Timi kara ka korero whakariterite i nga take korero ano mo taua pire, a he maha nga korero, oti iho te kupu a Mahuta me neke atu tewhakaotinga o taua pire ki tetahi Hui, ma reira e tino whiriwhiri e whakadti hoki, kia rongo ai etahi atu Hapu 0 nga iwi 0 nga motu nei. Ka whakaaetia e Timi kara raua ko te
Pirimia. Ka mea ano a Mahuta me nga rangatira, hei muri o taua hui, katahi ka waiho atu ai kite Pirimia te whakahaere. Mahuta a muri ake nei, ka mahitahi ahau me te kawanatanga. Ka mea te Pirimia kaore i te tika te korero i rongo nei au, kua mea au kia karangatia a Mahuta a Taingakawa kia noho hei mema mo te whare kaunihera o te Paremata. Tetahi korero kei te he, i mau waipiro mai ahau i tetahi haerenga mai oku ki to koutou takiwa nei. Ka mea mai nga rangatira Maori he korero he tena korero, e tika ana tau whakahe. Ka mea mai a Mahuta he nui tona whakapai mo te arai tanga a te kawanatanga i te Ture hoko Waipiri i roto i te takiwa o Waikato nei. Kua tukua e Ruhia nga hoia e 20,000. ki Karihana wahi 0 Poata Ata, kite wahi e tau tohe nei a Ingarangi rauako Ruhia. Kua whskaae te kawanatanga 0 Taina kia tuku riihi ia kia Ingarangi mo tetahi wahi 0 te whenua 0 Tiaina, kei te nohoia nei e Tiapani, i te mea e tata ana a Tiapani te mutu te noho i taua wahi i Weihaiwei. Kua mea nga tangata matau whakahaere pakanga, ma te nui rawa 0 te whakanoho purepo hei tiaki i taua wahi, e taea ai te pupuri. Ko tetahi rongo e tata ana a Wiwi kite tango i tetahi wahi 0 Taina ko Puhana hei Waapu taronga manuao mana. Tetahi rongo korero kei te nui te takatu o Marika raua ko Panioro, i naia nei kite whawhai; kua haere nga tima Topito me nga manuao e rua hei tiaki haere i au a Topito, e haere ana ki tetahi wahi he moutere no Amarika, ko kiupaa te ingoa. Kua oti te whakawatea nga moni a te Kuini 0 Panioro me tona iwi mo te whawhai kia Marika ko te kohi tenei na te Kuiei ake £lO. Na nga Rangatira 0 tona iwi e £s. Ate tangata kotahi, hui katoa te moni i kohia i taua ra ano £9,000,000. Tera ano tetahi rongo ko Arapia te iwi 0 Ihipa ka tata te whawhai ki a Ingarangi, kua noho tetahi, me tetahi kite tatari kite ra e hua kiai te pakanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980412.2.10
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 15, 12 April 1898, Page 8
Word Count
785HE PITOPITO KORERO. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 15, 12 April 1898, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.