HE KIMIHANGA HE WHAKAAKOTANGA NA TE NGAKAU.
I TE name 4 peti 3,me te name 5 peti 3, ka marama iho koutou ki aua whaka. marama atu, mo to tatau ahua i aua pepa o te Tiupiri na. Na i kia e matau, i he nga iwi e rua, te iwi Maori, mete iwi Pakeha, kia tin 0 marama rawa tatau. Ko'taua he, e hara ite he, he mea pokanoa, na te Maori, na to Pakeha ranei, kaure. He meata whakatakoto na te Atua, kia peratia nga uri o Hema, o timatanga tae mai kia tatau. kia rite te Karaipilure. Me nga uri hoki a Tapeta, e hara i te mea, he mea pokanoa, a ratau, mahi, e mahi nei, kia tatau whakamate ai, toto ai ki roto kite Herehere, whakamate ai kia ratau Ture, e hao nei ite whenua, mete ao, mo ratau. Na e ngari ko tenei te mea, hei ata whakaaro ma tatau. He whakaaro kore ranei, tenei no te atua kia tatau, ki nga uri o Hema i tenei wahi 0 te aoKaore, he whakaaro nui tenei nana, mo tatau. Tuatahi, kua tonoa mai tatau kite ao nei, hei mata. nuia kite ao, hei tangata whenua hoki, ka rua, a kua rite tera kupu 0 te putea whakairo, e mea nei Ka whakamararatia atu koutou, ki runga kite mata 0 te ao, ka atimtiu atu ratau, i tetahi moana> ki tetahi moana, he kimi ia Ihowa, a e kore c kitea e koutou. Marama tonui tenei kite whakaaro iho i ngaro ia tatau a Ihowa. 1 nga ra io tatau tipuna inc 0 tatau matua, i to lau 0 to tatau Ariki 1814. 22. 25. Ka tae mai nga minita ote rongopaia te Atua, tae noa kite tau IS4O. Ka tino haepapa te Kauwhautanga ote Rongopai ate Atua, kite katoa ote iwi Maori. I reira ka whakaaetia e te iwi Maori, te kupu Atua, me tuturu te Awhina, i te Rongopai 0 te Atua. Na i taua tau ano 0 te 40, 6, 0 Pepuere, ko te Tiriti 0 Waitangi me noho te iw. Maori i raro ite mana Kingi. Kuini 0 Ingarangi karua nga Ture, ko te Ture Atua, ko te Ture* tangata, whakaaetia katoa tia ana i taua wa, hei taonga tuturu enei e rua, mo tatou ite ao nei. Na i konei, ka marama ia tatau, kaore rawa he mana } toe iho ite Atua te waiho ano kia tatau. Ka mutu te mea e toe ana kia tatau. Ko te tatari, ko te tumanako atu kite ra 0 tana karanga, e mea nei ia. Ka whakamararetia atu koutoae au, ki nga topito e wha 0 te ao, a; maku ano koutou, e whaka hoki mai, kite wahi i oati ai hau, kio koutou matua. Na i konei, ka kite ano tatou, e me ana ano te whakaaro nui 0 te Atua, kia waiho ano, ko tatau hei matamua, hei tangata whenua, mo te ra nui 0 tona aroha, kite
iti, kite rahi, kite pani, kite Pouaru, mete hunga e whakaronguana kite powhiri ate anahera ate atua. Tuarua, o ana kupu, hei Tumanako ma tatau, koiatenei. Whakaritea aku Ture katoa. I konei,' ka tuturu t, whakaaro ote Atua kite litiro iho ate whakaaro. Na kuatae mai tatau i naia nei, ki rotu i te ono manu tan ote ao, kite whakaaru a nga matauranga nunui o te ao, a mehe mea, he tika tenei, kei roto tatau i te 6000 tau e noho ana, kua tata mai nga rai whakapawera ki a tatau, e kopanU ai te hunga hao taonga, mete hunga e titaritari ana i ana Ture kj rotok.tekupengaotewhakatekao tenei ao pokai kaha ai. No konei e nga iwi, kiamama te whakaaro! 1 naia nei, niahia ko nga mea e mama ai te iwi i naia nei. Na, i konei ka hoki atu te whakaaro ki teTaonga 0 te iwi nui torn., ki tc kotahitanga whakamarama atu ai, 1 enei mahara mo tera taonga 0 tatau. Mo tetahi putanga tukua atu ai ano.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980301.2.4
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 8, 1 March 1898, Page 1
Word Count
670HE KIMIHANGA HE WHAKAAKOTANGA NA TE NGAKAU. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 8, 1 March 1898, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.