Huia Tangata Kotahi. HATAREI, HEPETEMA 29, 1894. KOTAHI PUTANGA ITE WIKI.
"HUIA E" Huia Tangata Kotahi. TOROA WHAKAPAI TANGATA.
ENEI ano ka taia marietia kite Pepa nei nga korero a "f ia raema a ia meraa o te Parematae nohomai neii Poueke, mo runga i te Pire tono mana motuhake i kokiria ra e Hone Heke kite whare i te 10 onga ra o Hepetema ne:, a tena hoki o koutou whakaro e olio re re mo runga i te ahua tonu o nga mema me a ratou kupu i whakapuaki ai mo taua Pire, a tena hoki e rereke i roto i o koutou whakaro te mohio mo runga i aua korero wliakahe a nga mema. Otira e kore ano hoki e whiwhi o koutou whakaro i te mohio tera
he tika>ga kupu aun kupu a aua mema nei. Ko te tikanga pai kia kaua rawa te iwi e kite i aua kupu nei, e hara hoki a ua kupu i te kupu rnarama, a, i te whakahe akoranoi i runga i te ngakau mohio, rangatira ranei. Engari lie kupu a ua kupu no waho noa i o ratou ngakau, penei i te whakakimo a te kanohi ki tetahi, a he ritenga ano hoki note kai mahi ki topa rangat-ira, ara penei, kua kite i te rangatirae haeremai ana katahi ano a waho ka whakaatu i te kalia katahi ana ka tukua te hau kia rero i te waha, kia pupuhi nga Paparinga, rere ana te wai ki waho o te mangai Heoi te horing i ke tanga o te rangatira kua mucu te ng'ongo a te mangai i le hau, nie te pupuha mai kia ki ai nga I'aparinga, hei tohu whakaatu ma waho e kitea mai ai te kaha. Ina hoki mehemea ka kite koutou i nga Putake whakahe a nga mema 1110 taua Pi re ton:; mana, ka kite koutou, ka matau tonu iho, kaore rawa aua kupu i whakapuakina mai i runga i te tika mete ngakau moliio, mete whakaro pai. Ina hoki taTiwini kupu, mehemea note wiwi te mana i runga i te motu nei kua mate noa atu nga Maori, a kote kupu ano tenei a te Karimana i Poneke ite ra tau. I whakakahokia e nga rangftira ki te Minita i reira. Kia whakaatu ria mai nga iwi o teaoi patupatua noatia e te wiwi. Ko ta Timi Kara kupu, -whakahoki mo taua Pire, ke' tawhiti noa atu nga whakaro o te iwi maori, a kua tata kite wa e mutu ai te noho he mema maori i te whare, a kite tu he mema pakeha
hei tnema mo nga maori katahi ka mil ke te pai e puta ki nga maori. Myhemea hoki he pono to kupn a te Honore tnema nei kei waho noa atu tenei tikanga, penei, he aha hoki te kawanatanga o Ingarangi i tohu tohu mai ai kite kawanatanga o Nui Tireni mo taua tikanga. No reira ki taku whakavo, e hara nga kupu a taua Honare mema i te Rito i kokiri ake i waenga o te Pakiaka o te whakaro nui, i roto nei i te whare i maru ai, ai e kiia ana hoki he kai whakahoki kupu a ia i reira mo te taha kite kawanatanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940929.2.2
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 33, 29 September 1894, Page 1
Word Count
543Huia Tangata Kotahi. HATAREI, HEPETEMA 29, 1894. KOTAHI PUTANGA ITE WIKI. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 33, 29 September 1894, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.