TE ROANGA. OTE Korero ote Hainatanga ite Tiriti o Waitanga I puta ite nama 4 mete nama 5.
I tera patanga i mutu mai ite korero a Pumuka, i muri i aia ka tu mai ko. Warerahi:—Tetahi rangitira ote Hapu o Ngaitawake, ka mea ia Ae, e noho koe he mea pai kia noho tatou i runga ite Rangimarie (i konei ka tohu atu tona ringa kite kawana ke mea) ko koe hei kawana mo matou, he aha rate take i ki ai nga tangata _nei, me hoki koe, e mea atu rtei ki teaei tangata ate kuini, me hoki, ko au ka peaei atu ete kawana, e noho koe, i konex ka tu mai ko. Ila.ciro, iiionai lea well 3 inaori ia ratou kia watea mo tana korero reretu, i tu mai ia hei Riwhi mo Titore kua mate atu, tetahi o nga Rangatira ote Hapu o Ngatin anenan*, ka mea ia, ko taku kia koe ete kawana, koia tenei, na wai rawa ano i kii, a, me noho koe, kowai rawa ano koe whakarongo mai ete kawana ki au, kore rawa au- e whakaae, kor:-, kore rawa, me hoki koe, ae me hoki, kaua koe e noho ki konei he aha rate take,e noho ai koe, na hau rawa ranei matou, he tangata watea matou kaore o matou pirangi kawana, e hoki koe, waiho noa matou kia noho noana, kore rawa matou e whakaae kia noho he kawana mo matou, e hoki koe ko nga mihinare mete Poihipi
te vraiho mo matou. kaore matou e pirangi kia ko?, e tu koe ki runga ka haere, ka mutu ka tu mai ko. Tareha: Te Rangatira ote Hapu <> Ngatirehia ka mea ia, kaore au e pirangi kawana raoku. ara ko matou ano hei rangatira hei kawana mo matou, kaore matou e pirangi tangata ki runga ake ia raatou, koia rawa ano, ko koe rawa, ko te tangata o wahi ke ra ki runga, ko ahau, kote tangata nonn tenei motu ki raro ? Ko koe rawa ano, ko an ko Tareha ko te Rangatira o ngapuhiki raro, kaore, kore, kore rawa uu e whakaae, B hoki koe, kaua rawa koe e noho, kaore fiu e whakaae, mo te aha, he aha rxxwx kei konei, kua riro nei hoki o m i tou whtinua, ka nui taku puhaehae kia koe, kaore hoki e mutu, kia kite atu rano au ia korua ko to kaipuke e rere ana, e hoki koe, kua riro aku whenua, heoi ano te mea kua toe ki au ko taku ingoa, he aha, ko to whakaaro, pea kua riro te whenua o.matou i'upuna kua pohara matou, kua pirangi matou ki o koutou kahu, ma a koutou kai koia ano, (I konei ka whakaatu aia ite Paihere aruhej ka mea, na taku kai, te kai a oku Tupuna, tae mai ki au, Hei aha koe, e mahara ana pea koe, ka kai 3iatou i to tiiouuu kakahu, me o kai hoki, koia rawa no, he Rangatira matou kia kotahi ano te Turanga mo tatou, kaua hei penei, ko koe, Ae koe koe kx runga ko au ki raro, ko koe tenu na, I nei ? ko koe ki runga, ko au ki raro, hei, aha koe, i nei ? e hoki, hold tonu i naianei, haere ina to kaipuke, haere, ka mutu tona, korero, ko tona kahu i aia e reretu nei, he Tienga pakarukaru, te take i penei ai ia kia kitea mai ai he tangata kaha te maori kite ma hi kahu ano mo ratou, a kiakaati tonu ano he kahu mote maori he Tienga, e ki ana nga pakeha. he tino tangata pai tenei kite korero tanohu ana tana reo kite korero, te nui ote . tangata, te roa, koia tetahi tangata nui i reira, I konei ka tu mai ko. liewiriHe Rangatira note Hapu v iNnaitautalii, ka karanga pakeha .itu ki i Te ivaw.uia ivuru Monena Mita Kawan-i Wen KutU m, E to matou Kawana. e t-> matou Papa, E noho koe ki kmie: !u-i kawana mo matou, E noho, kia pai .1, noho a tenei Iwi ate he tue.i pai rawa tenei ino matou. Ae e hoa ma waiho ia hei kawana mo tatou, IS noho koe. kaua rawa koe e wha.carongo ki u-m korero o mua ake, nei, engari noho tonu hei kawana mo matou, ka mutu, ka tu max ko Hoani HekeTe Rangatira ote Hapu o Matarahurahu, ka mea ia, kite, hapai, kite Takahi, ranei, kite hapai, kite Takahi, ranei, a ko te whea, kote whea, ko wai e mohio ana, E noho ete Kawana, mehemea kite hoki koe, ka mqte matmi td iwi maori, Ae tino mace, ka pewhea ranei, ka peneitia pea, ko wai enei, E noho koe hei Papa mo matou, kite hoki ana koe, ka pewheatia ra matou, kaore matou e mohio, ka pewheatia ra, E hoa ma he tino mea pai tenei, kote kupu tonu ano tenei a*e Atua, e kiia nei ete Paipera Hou, kaua rawa koe, e haere, kei .I.. 0 , m ?^ ou ite Iwi hoko Rama nei, ite Vr-T. noho ko . e > noho tahi tatou ko nga Mihmare, hei Papa mo matou ite mea he Tamariki tonu matou tenei Iwi te maori, Engari kei a koutou te whakaaro kai a koutou ritenga ite mea kaore matou te maori, e mohio ana, e noho kite tia ki l o Tamariki, ka mutu ka tu mai ko.
Hikitara te Rangatira ote Hapu o Te Rarawa, kaore i rangona, ite mahi korero tonu a nga maori, engari ko tana kore o, ha tono kia noho te Kawana, k • tu mai ko Tamati Waka Nene:—Ote Hapu o Ngatihao ka korero atu ia ki aga maori ite tuatahi ka penei ia, E pewhea ana koutou, me hoki te kawana, ka hoki ka pewhea ra tatou ? E nga hapu ote taha kite Raki o Nui Tireni whakarongo mai i au me pewhea tatou a muri ake nei, e kaore ano ranej o tatou whenua i rirc kaore ano ranei i kapi ite Tangata te noho ? ara Tangata o etahi Iwi ke noatu, kore rawa tatou e kaha kite tango i tetahi Taru kotahi.o ruivjra i enei whenua kua riro nei, ko tatou ko nga tangata no ratou enei whenua. kua takahia ki raro, ko ratou ko nga pakeha k'»:i piki ki runga, E pewhea ana koutou, me hoki te kawana, kua ngenge au, kua, mate, he mea Patu nn koutou, mehemea i penei a koutou korero i mua, ite Takiwa i tae mai ai nga tangata hoko raraa, mehemea i pana koutou ia ratou i reira, ka tika koutou kite korero atu kia Te Kawana Penei, E hoki koe. ka tika tonu tenei kupu a koutou. pena kua kii pena hoki au, E te kawana e hoki xoe, na ta koutou waihotanga kia penei i naianei, kati, ka ki penei au, E te kawana e noho, I konei ka huri atu ia kite kawana, ka mea atu, E Te Kawana e noho koe, ko au tonu tunei ko Tamati Waka e mea atu nei, e noho, kaua koe, e haere ke atu ia matou e noho hei papa mo matou he mea tino pai rawa tenei mo matou, kaua koe e whakarongo atu ki nga rangatira i mea atu nei kia koe me hoki koe, engari me noho tonu koe hei papa mo matou, ka mutu tana, Tenei ake ano te roanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940324.2.8
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 6, 24 March 1894, Page 2
Word Count
1,229TE ROANGA. OTE Korero ote Hainatanga ite Tiriti o Waitanga I puta ite nama 4 mete nama 5. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 6, 24 March 1894, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.