PANUI. Monga kaliu uie era me atu iti te utu haere kite whare O'RAIRE. i te taha o te Tari Nupepa' Maori, Hehiting. PANUI. HEHITINGI TOA. Te whare ite ake te utu mo nga men katoa. W. C. MATIHANA. AE. AE. KEI KOFEI 3sTCS-J±. Hnka iti te utu f Ki'i a Ti iti to utu Kopi iti te utu Kanara iti to utu Tiamu iti te utu PIT I MEJ ONA ' hoa Toa moni takoto ite talia v te Kaihi iti te utu WHARE O Karnni iti te utu PARAIHA Paramu iti te utu e hoko nei i a ratou nii-a Tini lliihiiti utu katoa mo te moni iti Haere. mai kia tere ka kite koutou i te iti o to utu o nga tneae hokona ana i konei. PANUITANQA. Whuv* vongoa i rauri ake o te Teihana o te Reriwo. Ko Holiopa Pa.ma, he Taknta, kua whakapuare tetahi wharo "Rongoa ki Hehitingi nei. Ko ona tau o raahi ana ki Turanga 14. Nui atu tona whakapaitia ireira. Hei tohu mo tona pai. kei a ia nga kupu whukapai a nga tangata mona. Ka kore koe e ora i etahi atu tangata, kaua hei poari, me haere mai kite tarai i a Paama, a tera koe e ora. Te piwa to ngau puku, niho tunga, me era atu mute ka ora i ana rongoa. Kaore he rongoa pena i etahi atu takuta. Nga mate wahine katoa e ora ana i a ia. Ko nga mea e pangia ana e te mate mo haere kia ia a ka ora ratou. KI NGA TANGATA O HERETAUNGAHE KANUITANGA TEN El KIA. Moho ai koutou kua whakatuherata e au takuwhare Puta e tata ana kite whare Tiata Hekitingi. Me haere ma koutou kia an kite tangata nona te Whare iti ake te utu i Haki Pei, NA HONE TATARANA. PANUI KI NGA MAORI. EAERAMAI, HAEREMAI, Katoa koutou tangoha. He Tera he Pararie mo koutou me akoutou Tamariki, Wahine. Hanihi mo okoutou Paki ia • TEOTI RANA, HEITINDI, Whare ite te utu i Haki Pei rawahi mai i te HOTERA 0 KARATANA.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930930.2.14.2
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 20, 30 September 1893, Page 8
Word Count
346Page 8 Advertisements Column 2 Huia Tangata Kotahi, Issue 20, 30 September 1893, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.