Huia Tangata Kotahi. HATAREI, APERIRA 29, 1893.
IOA ma tena pea kouteu e UNKNOWN oho, ki tenei ahua o to tatou pepa i runga i te kore whaka atu ranga i tukuna kia koutou i mua atu. Otira tena ano e whaka atu ria ite pepa Nama 6, kua hori akenei, mei terete oti ote whaka haerenga «ate komiti ote Paremata, i tenei ahua o to tatou manu. He aha koa, kua kite tonu iho o koutou kanohi, kua matou ano hoki te whakaro, kite ahua mete puta nga hoki ote pepa, ia wiki ia wiki, a. Tena ano holci koutou e matau i rung i i tenei ahua ka puta nei, ia wiki ia wiki. . Kua nuku ake te moni e whaka paua ana i te ahua tua tahi, e rua nei putunga i te marama, i tenei ka wha nei putanga i te marama kotahi. He aha koa e nga hoa, kote toru tenei o nga marama i whaka pakari ai to koutod manu kite rere •' atu, ki o koutou marae. Ruruku rawa, te tatua kite hope. Kati kaore ano e tahi o nga hoa kia whai kbha, kupu mai ranei, Inahoki, ko tona ahua ite tuatahi, kei tote whakatauki Maori. He Ihu Kuri, he tangata haere. Kati ka waiho tonu hei mahi, ka riri ano te tangata kainga ka ki whaka pepeha, e, Teai heata ke kopiko atu kopiko mai, Kaore
ana- mate reo karanga, e, Peka mai kite kainga. Mama noa tehikoi ote wftewae iiga horp ana teMa ui ui ki raro, whiti ana te marama tanga iroto i te Hinengaro, arai rungai tenei ahua a te tira haere. : Ko tenei pepa he pepa motu hake. Nate kotahitanga o nga motu e rua, Aotearoa mete Waipounamu, ara nate Tane nate wahine nate tamaiti. £tu ke ana tenei pepa inga nupepa Pakeha, menga maria kawajaatangaT.""" Ka tukua te pepa nei kite tangata e tuku mai ana ite Pauna mote tau. E kore e taia kite Pepa nei nga Reta whaka Biro i ke inga ingoa, E ngari me tuku mai te te ingoa tika otc t ingata.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930429.2.2
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 7, 29 April 1893, Page 1
Word Count
350Huia Tangata Kotahi. HATAREI, APERIRA 29, 1893. Huia Tangata Kotahi, Issue 7, 29 April 1893, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.