NO HERETAUNGA.
He nui nga reta kua tae mai onga hoa tuhi mai E kore Pea e uru kite pepa nei i tee kapi te pepa i nga korero o te Paremata Maori e tu nei kite Waipatu Ko etahi o aua, Reta he mea mai kia whaka. Marama tia fctti ttlkn TBga mii, i te ? :Monfc mote Pepa nei i tetefc atetttfto nga hoatulrf mai i to Punui e mau i te thnaiapfeapte Pepa. oi ano mate tangata lie tuka mai 1 te whangai mose xnaxiii nei i a a frwat* : xv» Jda,valu Ida' wahi.l na hoki kp nga Rou rou f kai e patr aina f « i a, r i te Wiki X tela PaTemata ktia hori i ria te: Motini, Ida hanga te tinpwhare Paremata o te iwi c4 kaore tap*. Motini, No reiro *ka waAo tonuae} ko. taw ano, o tera J!• si .ij j; ■ •
tau, Engari pea kei tenei Paremata Pahi tia ai tana • t,JrU h ? ki i U wahi hei tunga moteParematamoia tau mo ia tau. te mahi onga Hapu keite marae o te Paremata, o te Kotahirtanga i te Waipatu, he whaka pai i te marae, mote Hui, me nga wahi Tahunga kai kia ]pai mote Hau, mete ua. ' K\ a ?? kata noa « te Tamariki Wahine i roto inea tela taki, me nga trnra, ara nga Mokopuna a to Eaupare raua ka Hinekiri, Nga WahinO ra, i ngaro ai Ma tangata o Heretaunga kite Poo, i nga ra o te U f ™^5 ka i kitea ai, to te tane ahua tanga, B ki ia ra ite Waiata mo tenei matenga tangata kite Poo. > mo^nei Note 4 o nga ra o te 'marama xtoi. a ntrati i tae mai aifkile Waipatu, te toko maha mete tekau ratou, kua pai + m -D rae ma^ 1} ©tahi tonu tenei onga Si? Ranpare raua ko Hinekiri ka kori neii w f at Kotahirtanga, te haonga ra ate tilrfl mm tikfmganui. I na hoki he maha nga £? a v r \»i -^P au no » i te kai, me w ' a ko " aua tikanga he tikangakore kore noaiho l tenei ka tuna nei i raro i terae whiti ana. Tr^i mai Reta a Hirim Te Kani Atakirau, o fSkk^STm«ii™ a J^ l^ 10 ? a Te Kani 0 Ua * a 7tin* wESf' tukua mai e raua i roto inonga Pepa kia raua i te tau. Kua tae mai te Retaa Wi Pewhairangi o Tokomaru mete Pauna i roto mote Pepa kia i a ite tau. m^ U p fl « e "F 1 o Tuparoa, *? s Hef denote Pepa kia ia. Anirifaf H*°i? o Akarana i keretaone, te kau ma waru tangata j mate ite «« a nga e mahara tia ™ Jawhe miriona pauna te utu mo nga mea katoai pukaru ite Awhiownio. I te makete Kapia (Kauri Kamu) i Ranana e whitu mo te fcSk paka ara keehi i hokona ko te utu «** rima " 0 Akara'na e wha rau tangata, Tiwn^cr^f+o Pae ."Hr 18, te k arimana raua kof TMaetermo ta raua. hoko ite Umutaoroa Poraka. > ta a H - a ? wharerangi o Waikarenwl it® Pepa nei he tuku mai hoki itePanus mo te Pepa kia ia i te tau. Beta-a Atama te Hiroa, o Mangonui,-1 mai kia, tukua atu te Pepa nei kfa ia, mote ono marama, he tuku mai hoki i te Tekau : nereng. .. * te 15 0 Aperira ' *3 0 te b *
Xuatae mai.te Reta a Wirerau Weka. & te Wainui WhangaToa, he mea mii kia tukua atu r t6 Pepii nei ki a ia, Mana © tuku mai i te Pauna mote tau. Kua tale mai te Reta a Hiki MakaWa, o Whenua kite Whitianga lie meii mai kia whaka maramatia ano, te ahua o te Pepa net
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930422.2.4
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 6, 22 April 1893, Page 2
Word Count
618NO HERETAUNGA. Huia Tangata Kotahi, Issue 6, 22 April 1893, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.