RETA.
E kore e tau kite Etita te he o nga korero e tukua ana mai kia taia kite pepa nei.
Omahu Puriri Maehe 6, 1893. UNKNOWN UNKNOWN Hutana Etita o Huia Tena koe kua tae mai Huia e rua Kotdre i tukua rriai nei e koe ld' au. karanga atu taku kia tukua ruai e koe te tabnga i tupuna, e puta ai nga kotiroßangatiraki rnua upane ote Kapa a haka ite kawenga ote marm ae, onga Makopuna Rangatira a Hine-matioro , ko Tamair-angi, nga upoko e whaka rawea ai manu te Huia, Tenei ka noho kei roto ite whare l Huia, kia mau mai ai te tahi, I na ia te Huia, e »vhi ai te nei tu tangata ia au nei kotena Huia e bhga tonu mai nei, aia tonu ake kia hanga ia atu )ae hei taunga iho mona, Te Huia i Tararua tae i ki Ruahine, kaore ano ahau i kite pehea rate i kia rite mai kia Huia Tangata Kotahi. Heoi )koa Hoani Nahe. ua whaka ae ahau kite tuku atu ite Pauna, mote lu nei, ina hoki toku ingoa e mau ake ite Pane ni i raro nei.
till Omahu, Maehe 15,1893 jfhaia Hutana e hoa tena ra koe e whaka moemiti atu MB ahau kia koe mou i tuku mai ki ahau i te nupepa Jfßte iho ai ahau i nga korero oia wahi oia wahi o i|gjfe aroa metahi motu atu ka nui toku whaka pai ki -y^r a^ou nu pepa Huia Tangata Kotahi hei meera 'w e korero mai kia tatou koia hoki tenei e hoa me tonu mai koe i te nupepa ki ahau ia marama ia Ijjfjfraina tae noa kite tau maku e tuku atu kia koe i ''ffjjjfP 0 tenei pukapuka he taura hei kukume mai i te ki ahau kite hoa kai taonga He oti ano 'Hk Na Mete Anaru te Wanikau . '
Wiwi Patiki -if,.. T , . „ t Maehe 20,1893. czjtz- ivia lhaia Hutana - . Etita o Huia, Hehitingi, Nepia, yllpenei ka tukua atu taku amoamohanga kia koe koto tenei. E. Tipu, E. Rea, ka tipu ko© hei tangata, e kete Tuauri, hei amonga mahau kite ° korero e, whakarewaia ra ki runga te he hikitanga, he hapainga, he amonga, he h ® tauira, Tuarua o nga kupu, he rahiri tenei, jgtotu oho, whatu oho whatu marangaranga, to matai if' tau ara ia, whawhakia whawhakia, t'C»Jvhiwhia, oi rawea, oi homai taku taonga, E manu koe me to komiti, tenei taku tunga ka tukua' atu sai mau, me tukumai e koe te nupepa maku ki pawa Naku na' ■ Matiu Meke, Waipawa
:'ii . WiPatikj ..!.. ;" TT- TV • ir i Maehe 13> : y. Kia Ihaia gutana;,, ; • : Etita. koe;-—Me to tatou kanohij ;mp to- tatou Tariiiga :e manu tena koe te - tin haerenai runga, : i ngamaunga nei, Haeremaij Haere fltiai, Haeremai, e koro, ana to : tunga hei fcg-i man kia ora ai koe te rere haere ki nga marae nunui o tera iwi o tera iwi, he mea mahi naku kite: tata i ro rakau ka whiwhi au ite tunga nei, ana to kai • Na Hemi Takiwa
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930408.2.10
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 5, 8 April 1893, Page 5
Word Count
511RETA. Huia Tangata Kotahi, Issue 5, 8 April 1893, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.