NO HERETAUNGA.
I kiia i te Nama I oto tatou Manu hei tenei Nama puta ai nga korero ote Pitihana ate Arawa. Heoi i runga i te kia mau tonu i te nei Nama nga korero ote whakapu are whakaro tanga tanga. No reira i kore ai e uru ki tenei putanga. Note niarama kua hori nei i hoki mai ai a Peni Teua mc tana Kirihipi i Wairarapa, Kua aim a'tu aia ma Moliaka, kua tae ki Waikare Moana, kua ahu mai kite Wairoa, kua haere ataaia ki Nukutaurua i tenei wiki. Kua tae mai te Reta a Tunuiarangi o Wairarapa he whaka atu mai nana, heite wiki tua toru o maehe, whaka tika mai ai nga tangata o Wairarapa, E toru nga take ote haere mai, he Tangihanga, he Hui tau nate Momona kite Hauke, kote hui ote Paremata Maori kite Waipatu. Kua mutu te whakawa a Tiati Make raua ko Tiati Kauara i Hehitingi mo Mangaohane Poraka. kote whakatau i nuku hia ki Poneke. Kote mahi nui onga tangata o Heretaunga i naianei he mahi witi, e whawhai ana kiawe te whaiti. Kaore i uru ki tenei Pepa, nga korero a Tomoana raua kote Whki i Parihaka, mea raua korero ko Tawhiao i Paraw era Waikato, mea nga rangatira o Te Arawa i Rotorua..
Kua kite koutou e hoa ma ite ahua tan patu patu o nga reta oto tatou manu i te Nama I runga hoki i te aitua i pa kite Taone o Hehitingi hapa ana te ra i whaka ritea hei putanga. No reira ka waiho tonu nei nga korero ote whaka puaretanga o to tatou Nupena i tenei putanga a he iti te wahi hou kua mau nei hei timatanga. E nga kai manaki i to tatou Maim, Tera pea e tahi o koutou e hoha ana kinga panui toa, e mau nei i roto i to tatou Nupepa, kote ahua o ana panui, e penei ana kote whakapuru kite tahi ringa, kote tao kei te tahi ringa, ara e whangai ana i to tatou manu. Note 14 onga ra ote marama nei a H.Tamoana i tae mai ai kite Waipatn i ahu mai aia na Rotorua me Taupo Tera e taia kito tatou manu nga korero o tona kitenga ia te Whiti me Tawhiao.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930225.2.7
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 2, 25 February 1893, Page 4
Word Count
382NO HERETAUNGA. Huia Tangata Kotahi, Issue 2, 25 February 1893, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.