KO TE KAIMAHI, KI A WIWI KI TONA UTU.
E toru pene tau e whakarite ai. 3b
"E hara nei i UNKNOWN kihai nei i tae atu kite kura mahi Perehi, engari e ako ana. He aha koa te kino noa ai; heoti tonu ko te mangu tonu, he aha koa te he ai hoira ko te korero tonu, heaha koa e kore ai e Atahua; hoira ko te Pepa tonu ka tae atu ka kite iho koe "E Henuipepa tenei, heaha ra nga korero, he korero ra ko te korero a Tame raua ko Haki, tona koa korero tia, e hoa ma e Pita raua ko Hone, kua fae atu pea ki a korua tetaina'ti nohinohi i tukua atura inga ra o Maehe 26, 1862, ko te take i tukua atu at hei tohutohu ki a mohio ai korua, i penei hoki ta mwia ki atu ki a ia e tama e haere mai haere ki a Pita raua ko Hone, ka raea atu i haere mei a hau kia roago korua, e kore e mutu te haere ate maniihiri ite ara nei, me karanga ano ia e korua kite kainga; ka tahi.ka peka mai . Tena, e Pita; ke i a korua ano ranei eta koto ana te Toki Whawhaupu nn, hnmai ki taku ringa, ki te mea e kore e ho mai, e kore to korua kainga e noho ia e te rrfanuhiri, no te mea kaore korua e whakaaro kite mea tika tikarawa, kaua hei p'iko, oti ra me tunutunu pea kite ahi ka Whakatikatika kia tika ai, hea -ha ra korua te whakarongo ai hetufi pea, me aha ra e rongo ai me h;ipa pea kia rongo ;ii, tena hapalia, kahapa ra kahapa ra, kahapa ki a Pita raua ko Hone i ki a mana mai kote iti Kahurangi; kei turi kei pake kei uhakatcte, hau hau hau, kahuri. ko te haere a Waikato kite pito ki runga. ka ore ano i 4uturu te ra e ha ere ai ko Hanuere te marama i whakaritea, e ngati Raukawa, hei haerenga atu. ko te take o taua haere he raru mru no nga hvi kite tirohia iiio i te korero a Wi-Ta-ko-Ngatata, no temea he rere ke no; nga ritenga ngauke ta te ra Iwi rere ke ta te ra !wi, koia i haere mai ai nga rangatira kite tiki mai i Waikato ki a ata rite ai nga ti kanga me nga ture, hoki. Ko JJeremia-tetihi, no nga ti raukawa -i OTaki tt-kau mania ratou, no Wharganai, lo Ropata te Korovhiti, ko JJcii to Kaiorolo, tolo vim iatoi., ko to ratcii kalia he tiki mai i te Kingi, ki a noho ki re ira Tuakau, Noema 26, 1862, No te 18, o nga ra o Noema, ka tae matou ki a te i awana, to ko (oru matou ko a hau,ko Horitauroa ko tipene tetahua ko te kupu tenei atekawana i mea mai ai ki a matou ka tu kua atu e an o rua nga lima, ki roto 0 Waikato he kupu tuturu tenei naku, ka rr.aa atu matou kahe tena kua piure ra h«»ki te rori. ku a tae ki tona mutunga ki mangatawhiri, hei aha ano tena, ka he, ka ki ano a te Kawaiia, he kupu tuturu tenei naku, ka tukua atu e a hau e rua tima ki roto 0 Waikato, ahakoa ko nga Rangatiia katoa o nuiiireni hei patu i taku kupu e kore e mate, ka mea atu matou kahe tena kei nga maori ano te ritenga mo tona awa e hara tera i a koe, kihai hoki i mate mate te whakaro 0 Kawena. * A hoki ana matou, korerotia ana e mtou ki a ng;.ti Whanaunga, ki a ngati Paoa ki a ngati whatua, no muri pea i a matou i korero tia ai, e aua Iwi raka otiia e kore pea a te Havana e rongo titiio hoki, me", a te Manihera mita i tone ano hoki ki a tukua mai te tima ka mea atu a Nanaia, ka Lore he mate tena rr.okfi e to hea mai na, nuiatu ta raua totohe. kahuri, na Ilira kerei Teatua. He Kaho, Waipiro. Noema 8, 1802. Enn enei Kaho, Waipiro, eta ko-to nci i Ngaruawahi, ko te pakeha. i.ana aua waipiro Ko tame-pa-avM'i Ilangiaohia tona kainga, no temea ka ore he pukapi.ka Raiheni, ko te Kohi, pakeha, I e kaiwhakawa ke i (Kawhao, no te waru o iig- ra o Noema 8. ka tangohia, no te tal.i o i;ga ja o 'I ihesna ka hoki mai ki te tiki mai, i ana waipiro, hoki kau ana, kua riro hoki te kaitiaki ki nga wahi o Waikato.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HOKIOI18621208.2.2
Bibliographic details
Hokioi o Nui-Tireni, e rere atuna, 8 December 1862, Page 1
Word Count
777KO TE KAIMAHI, KI A WIWI KI TONA UTU. Hokioi o Nui-Tireni, e rere atuna, 8 December 1862, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.