Rakarana me Waikato Maori Kamupene. Moni i Whakaritea £SOOO : oOOHea ; £lO te utu mo te Ilea. KO nga ritenga wliakaliaere enei o to Kamupene kua tuhia ake nei.: 1. Ko nga tangata i whakaritea hei kai wliakaliaere ino te Kamupene ; koia enei ka tuhia iho ki. raro nei: Ko te Moananui Ihimera, ko Turingenge Hepata, ko Rapafa Erueti, ko Watarauihi Horomona, ko Ngati-Pare Mita Karaka, ko Aperahama K. Patene. 2. Ekore te Pakeha e tukua kia uru ki roto kite Kamupene kua tuhia ake nei. 3. Ko nga tangata i whakaritea hei kohe moni mo te Kamupene ko Ngatai Henare, ko Watarauihi Kipi, koA. T. Patene ia, to tino kai kohi moni o nga Hea. 4. Ko nga moni mahinga ate Kamupene me whakaatu ki nga tangata whai Hea i nga tau katoa. 5. Ki te hiahia te tangata whai Hea ki te puta ki waho i te Kamupene niana e boko i tana Hea kite kore e taea eia te hoko i tana Hea me noho tonu ia i roto i te Kamupene. G, Me uru talii tetehi etehi ranei ote Kamupene hei hoa wliakaliaere ino nga kai wliakaliaere o te Kamupene i nga taiina e huihui ai ratou. 7. Ko te ra i ea ai to Hea nga Hea ranei a te tangata ko te ra ano ia e timata ai te moni tarewa o tana Hea. 8. Kua whakapuiuautia c£s mo te rau pauna i te tau hei moni tarewa mo nga e whakaritea ai e nga kai wliakaliaere hei reira puta ai te moni tarewa. 9. Me ata Pa'nui e nga kai wliakaliaere tc wa pai hei putanga ino te moni tarewa o nga Pica. 10. Kia poto katoa ratio nga Ilea ote Kamupene kua tuhia ake nei te hoko te tango ranei e te tangata. Hei reira whakanukuhia ai te moui tarewa o nga Hea. 11. Ko nga kaute katoa me nga whakahaerenga katoa o to Kamupene me tuhi katoa i te reo Maori. Na APERAHAMA K. PATENE hio MITA KARAKA NGATIPARE. Hekeretere o te Kamupene Ko nga Hea katoa o te Kamupene kua tuhia ake nei kua poto te hoko ka 200 Hea. Ko te tangata ko nga tangata ranei e hiahia ana kite uru ki roto ite Kamupene kua tuhia ake nei, me tuhi i te moni mo te kamupene, kia A. Tautari Patene. Mc tuku mai hold to moni i roto i te reta e £2 10, ko te moni tuatahi tena e tangohia i te timatanga mo te Hea kotahi ko te toenga kei te tangata te whakaaro ki te tuku mai i tana taiina i pai ai, kite pai kite tuku katoa mai ite moni katoa £lO mo tc Hea o.pai ana, kite hiahia te tangata kia rua Hea mana mo tuku mai eia kia £5, ite tuatahi pena tonu. E kore e tukua he Hea kite tangata kia iti iho i te£2 10 to moni i te timatanga. Ko te tauira tenei mo te Pukapuka tono Hea mai me penei. Kia A. TAUrARI PATENE, Kai kohi moni mo te Rakarana mo Waikato Maori Kamupene. Kei Ngaruawahia, Waikato E Hoa. EA. T. Patene, Tenakoe. E hiahia ana au kia Hea maku i nga Hea o tc Kamupene kua tuhia ake nei, tenei nga moni e Pauna hereni......ka tukua atu nei e au hei taniana mo taku Hea. Heoi auo, Na to Ploa Aroha. Tuhia ikonei tou Ingoa Tuhia ikonei tou kainga Tuhia ikonei tau mahi Na A. K. PATENE, mo te Hekeretere o te Kamupene. Pannitanga kia hanga lie Taepa. T/IA MOHIO, ko ahau, ko Hone IV Honitana, e mea ana kia hanga e ahau tetahi taepa, i runga i te. rohe tauwehe o taku whenua o " Takapau." Ki te ritenga o to Ture hanga taepa i whakatakotoria c te Runanga o te Porowini o Poneke i teturangatuatahio taua Runanga Nama 13. Ki te ritenga ano hold ote Ture apiti ano mote ture nauga taepa l whakatakotoria e te Runanga ote Porowini oliakuPei, ote tunga tua warn o taua Runanga Nama 7. A he mea atu tenei kia koe, kia koutou ranei, Ida mahi talii tatou, i to taopa tanwehe o a tatou whenua, i roto i nga ra 31 i muri iho o te ra i mahia ai tenei pukapuka. Ki te mea ka turi koe, koutou ranei ki tenei kupu tono aku; ka mahia e ahau taua taepa, a ka tonoa o ahau, kia utua mai e koutou to haawhe o nga moni e pau ana mo te mahinga o taua taepa tauwahe o a tatou ' "*" ' HONE HONITANA.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HBT18740626.2.14.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Hawke's Bay Times, Issue 1588, 26 June 1874, Page 267
Word count
Tapeke kupu
760Page 267 Advertisements Column 3 Hawke's Bay Times, Issue 1588, 26 June 1874, Page 267
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
No known copyright (New Zealand)
To the best of the National Library of New Zealand’s knowledge, under New Zealand law, there is no copyright in this item in New Zealand.
You can copy this item, share it, and post it on a blog or website. It can be modified, remixed and built upon. It can be used commercially. If reproducing this item, it is helpful to include the source.
For further information please refer to the Copyright guide.