TE KARI KI ERENE.
Te kainga tera o Arama rana ko Ewe i to raua harakoretanga. He kainga pai
rawa hoki, ora, marama, he wahi i ahuarekatia ai, ko te tikanga hoki tenei ole ktipu o Ereue, ko aliuareka. Kihai 1 lino moliio inaianei te wahi ole ao i takolo ai laua kari, he uialia hoki nga korero ale langaia. Mea ana elahi kei Hiria laua kari e lu laia ana ki Ltaniahiku, ki la etalii kei le lalia ki le rawhili o Maunga Uepanona, ko eiahi e ki ana kei Arnpia Pirika, (Arabia Felix), ko eiahi kei ip konguln awa o (Jparaii, o Taikiri, (Tigris), ki le inai eretanga ki roio ki le tnoana o Persia ; ko eiahi e whakaaroana kei Media, kei Armenia, kei nga wahi ki te noia o Mehop-iamij. Oiua kihai i lulliru le wahi i lakolo ai, e pohehe ana nga korero. I ngaro nei hoki i le waipukc nui i a Noa. i pnia ke hoki le ahua o nga wlienua i laua hurihanga, ko nga wahi inaiomaio i ng.iro i le one, ko nga molu rakau i hinga. ko nga lupuranga kai i whakariroia kelia, koia i ngaro ai le wahi i nohoia e nga lupuna ole la nga 13. Oiiia na le Alua le likanga i ngaro ai. i ha nga lioki lera wahi c ia hei kainga mo nga harakoie, ka hara le langata kihai i wailio le kainga pai hei lirohanga mo te langala kua hiuga. Ahakoa ngaro ana te Erene tuatahi, te wahi lawhiio, lera aiu teiahi Ereue mo nga ianiariki '> le Auia. kei le Raugi, kua oii le whaUariie. Ka noho lain nga langaia whakapono, raiuii ko le Alua, kei lera wahi pai, Ka kite raiou i a Ihowa, ka korero lahi, i lera wahi ora: kore rawa 1.0 kino, he tangi, lie mamae, he putiri, he male e laia mai ki reira. Me haeie lalou ki lera wahi pai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18601201.2.8
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 9, 1 December 1860, Page 4
Word Count
322TE KARI KI ERENE. Haeata, Volume II, Issue 9, 1 December 1860, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.