NGA MAHI A TE WAIRUA TAPU.
Tenei tana mahi ki roto ki nga kai-mahi kohatu o tetahi whenua ki tawahi—kei North Wales. Kei roto kei te rua kohatu nga kai-mahi e mahi ana, e keri kohatu ana, e ha ha a ana i nga papa kohaiu hei banga whare. — kua tae le Wairua ole ALua ki rose ki le ngakau o elahi. Tokorua nga mra i wlu'whi i le tiinaia.'iga, mahi ana raua, mete langi ano, me le inoi ki ie Aiua, karanga ana, E te Alua tohungia niaua po noa e pT*nei aua : ka inoe. ao ake le ra, ka hoki alio ki le malii me le langi ioiiu mo a raua liara; ka laka ki le lina, ka nolio ki le kai. kiliai i urn le kai i le pom i ote ngakau. Kaiahi ka laimaiia rawa, ka whakmika, ha ere ana ki i'Unga ki le rnnnnga lu laia ki ie rua kohaiu, kite inoi- Titiro ana a raua hoa kai-nialii ka whaia raua e ralou. Whakaiika ko elahi, kihai i laro ko elahi, 11a wai a ka rupeke alu, kihai i i:oho, kihai i aha. polo kaloa nga langala ki runga ki le mauuga : e riuia rau langala i whai aiu i o ralou hoa lokorua. a ka lae. luku ana nga lure, uru lahi ana ki le inoi, ahiahi noa e inoi ana, e karanga ana ki le Ama kite oranga mo o ralou uei wairua. Ka ahiahi ka hoki iho ralou ka haere ki rolo ki nga wliare karakia mahi ai —ki to te Ingarangi, kilo te Weteriana, ki to leiahi aiu —ki ana nga whare i le langala. i te wahine, e t ngi ana ki a ralou mo a ra'.ou liara, e rapu ana ile Alua. lleioti, inoe ana ile po, ao ake le ra ka hoki ki le niau nga- ka wliaia ralou e te lini o te langala. a po noa e penei ana. Katahi ka kake haere te mani, loro ana te aili tapu ki nga kainga luiaia, laka ana ie kaha o te Wairua ki runga kite niano o te tangata, ka nui te lahnriianga tahiianga ki le Ai'ia, me te hari ano nga kainga ki tenei mahi lohu ole Atua.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18601201.2.7
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 9, 1 December 1860, Page 4
Word Count
372NGA MAHI A TE WAIRUA TAPU. Haeata, Volume II, Issue 9, 1 December 1860, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.