Whaingaroa, Hurae 11, 1859. Na Waata Paratene enei korero ka Limataria nei. He pukapuka tenei ki a
koutou e nga kai panui i tenei nga:Wakarongo mai. I nga taima i aku tupuna kaore a ratou weti hei titiro mo te laimaha o te pai o to kino hei whakalupu mo le pai hei pehi mo le kino no le mea koiahi ano 10 ralou ara c awhina ai ko te kino anakc Kaore a ratou haha maranmianga mo ratou i laua laima i o ratou wliakapnparanga, i laua laima pena tona awhina tonu i laua ara koiahi, ara, i te poui'itanga, akuanei tae mai ana ki le wliakapaparanga i au, ka taemai te atawhai o te Alua. ka kiica iho an pena ana me le puratoke e kanapa ake ana i roto i le pouritanga. No roto i tcna kanapatanga ka kilea he weii hei pauna mo te pai mo te kino, hei whakalupu mo le pai hei pehi mo te kino, a e liaho nei taua rama i runga i a latou a e pauna nei taua weii ile pai ite kino. Tenei taku ki mo taua weii kaore ano ia kia lakolo noaki te kali ole pai ahakoa whakairi noa i tenei rama e liaho nei me pehea, he hinu tetahi wahi he wai letahi wahi, e ringihia mai ana te hinu ole pai e whakaranua ana e matou ki le wai rnaori. Tenei le kupu whakatauki o mua : " E loka luroa," le lake o tena whakatauki, he turoa no tena tangaia ki le riri a hei ritenga tena maku mo nga ritenga pai kua oli nei te hora e koutou ki runga ki a matou a e turoa nei hold matou ki ana rilenga pai, ka mulu enei korero. He oreore whakariie: Ko Miriama tenei nei hei pine koe mo taku horo tilia iho makalika lonu ki au taku maunawa. E hoa ma e te kai la o te perehi, tena koe, maharalia lena pukapuka e tukua atu na e au kia hanga e koe he reo mana kite reo ote perehi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18591001.2.7
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 7, 1 October 1859, Page 4
Word Count
345Untitled Haeata, Volume I, Issue 7, 1 October 1859, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.