Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TARANAKI.

He maunga rongo tenei ki a Nikorima raua ko Ihaia ko Pukere,—ki o matou hoa whawhai kia whakamutua te whawhai, katahi nei ka mutu, i te 27 o Akuhata i te tau o tolatou Ariki o Ihu Karaili ISoq. E mau raro iho nei nga korero o to maiou oautanga o te Runanga o Huiterangiora raua ko te Pono. Kei runga ko Te Tahana Papawaka, kai-whakawa o te Kawanatanga, ka tohu patai ki nga langata o Te Kaipakopako o te lake o te jwnawhai. "Tena koe e Pene. korerotia raai ton whakaaro." Ka whakaiika ko Pene ka whakaae. " Ae, kamulu i au tepakanga, ko le Atua ko te Ture hei tiaki i au: ki te palu tangata ahau, koahauano hei utu nio taku he." 'Ko rua ko wai?" "Ko ahau anake." "Ma wai koe e wliakaae?" "Manga runanga kaioa." "Tena koe e Tamihana, tan kupu korerotia mai." Ka whakaiika a Tamibana. " Ko taku kupu tenei, me whakarere e au aku hara i konei me aku kino, ara te whawhai. Ko te Ha hei oranga moku; ko te Alna ko le Ture hei liakii au; kite kolmru au ko ahau ano hei utu mo aku he." "Ko rua ko wai?" "Ko ahau anake." "Ma wai koe e luka?" "Ma nga runanga katoa." •"Peiiea hoki lau whakaaro e Ngara?" "Ae, tenei ano taku whakaaro, me pupuru oku ringaringa ki i>ga hi hi o te ra, i pahure ahau i te kino, he mea whakariharilia te kino ki au; ko te Ture hei pain i ahau me ka hoki au kite kino." " Ko rua ko wai?" "Ko auanake." "Ma wai koe e whakaae?" " Ma nga runanga katoa i rolo i oku rohe katoa." " Pehea hoki tou whakaaro e Te Hapimana Toheroa ?" "Tenei ano taku kupu. Ka mutu i a au te whawhai, kite he ahau ko ahau ano hei ulu mo taku koliuru.'

*' Ma wai koe e whakaae ki le mate?" l ' Ma te Ture o te Aiua o te tangata hoki ?" '' Ko rua ko wai?" "Ko ahau anake." Ka ui atu a Te Tahana. " E Matiu, he kupu ano ianei tau?" Ka whakaae ia, • c Ae, he kupu ano taku, na te ra ahau i titiro ai, ka rere ake ahau ki le pupuru i tera, ka whiwhi ahau ki nga uiahi pai a te Atu a, ka mahue i ahau le hara, ko te Ture hei tiaki i ahau; kite he ahau ko ahau ano hei ulu mo taku he.'; "Ma wai koeewhakaae?" "Materunangakatoa." Ka patai atu, "E Nare Te Waokauri, tena koa tau whakaaro." "E lika ana, ka wbakarerea e an te kino, ko te Ture o te Atua hei tiaki i ahau, kite mea ka he ahau ko ahau ano hei utu mo taku he." "Ma waikoeeluku?" "Mate iwi katoa." "Ko rua ko wai ?" "Ko taku kotamV *' E pehea ana hoki tou whakaaro e Ihaia Te Wharepa?" "Tenei ano hoki taku whakaaro, kia rongo mai koutou, e kore ahau e hoki kite kino, kei whiua ahau ete Ture kite mate; kite mea ka hara ahau ko ahau ano hei ulu mo taku he kohuru." "Ma wai koe e tuku ki le mate?" "Ma te iwi katoa puta noa i oku rohe katoa." Ka mutu enei korero i konei. Whakarongo mai e nga iwi o runga o raro o lera tai o nga Pakcha hoki, kaiahi ka mau le rongo, kua mulu, ite w 27 o nga ra o Akuhata; 1859. E hoa ete kai ta ole perehi, tena koe; ko ena korero me la e koe kite reo o te perehi hei korero ma nga iwi o te ao, hei titiro mo le he o tenei maunga rongo mo amua atu. Tekai luhiiuhi o enei korero na Kipa Ngamoke. Kuapupuiuo ratou ringaringa kite pene me le luhiiuhinga o ratou ingoa, Ko Poharama Te Whiiiorongomai, Ko Raniera Ngaere, Ko Te Tahana Pupawaka. Tso te Kavranatanga euci langaia, ko ratou te kai tiaki mo enei korero. Ko nga tangata o tenei maunga rongo 400 lopu. Huiierangiora. 27 Akuhaia, 1859. He oatitanga korero na Oiaraua hapu na Ihaia Parareka raua ko Tamaii Tiraurau, nana enei korero i raro iho nei; ka tahi ka honoa o maua tinana i lenei ra. Ka tu a More Whaiihoro, he rnoniiano teHahi Weieriana, ka patai aiu ki a Ihaia " Korerotia mai tou whakaaro kia rongo te iwi nei." Ka tu mai a Ihaia, ''Tenei taku whakaaro, ekoreahau c hoki kite kino ki le kohuru. A mua ake nei ekore ahau cpa kite manga, he mea lapu tena ki ahau, kei whakapaea ahau e te Ture o te Atua." "Tena, ki le hoki koe kite kino, ko wai hei ulu mo tau lie?" "Ko ahau ano." "Ma wai koe e tuku?" "Ma nga iwi katoa ole ao, maua ahau e kawe ki le Ture o te Kuiui ma laua Ture ahau e patu."

" Tena koa e Tamaii Tiraurau tau kupu?" "Tenei ano, kuarongo te rangi te ao kaloa i toku he ; ko lenei ka whakarerea eahau te pakanga. Ekore boki le wai niaori e heke atu ki lemoana kia hoki ano ki tona puna i rere mai ai. Hei ritenga tenei tno aku kino (Waiaia). Tenet te upoko kutu nei, he rua ki roto ki Huiterangiora, karapitiaoi teruru e kei kalia e le katipo, tenei kua lupuria runga e le kumikumi ka whakaruaki ka \va u ha haere ki ivaho e te kino, lukua mai te arohn o aku whanaunga ki ahau, tu-iukua mai." "E Tamaii Tiraurau, ko te nolio pai ranei koe?" "Ae, kali taku he, kua kite ahau i te huhi." "Ma wai koe e tiaki ?" " Ma te Ture o te Atua o te tangata ; kite kino ahau kite kohuru ki telahi tangaiaka mate ahau taku kotahi." Ma wai koe e whakaae?" " Ma te iwi i runga i raro i nga rohe katoa o te Ture." Ka lu a Nikorima Ngahaupakeke, ka timata i a ratou ko Pukere, ko r e Waia Te Kit i, ko iNgaiirahiri te hapu. Ko ana korero enei e mau i raro iho nei, hei liliro ma nga iwi e noho ana i le ao, ma nga Pakeha hoki. He pons lamatou korero, ae, pono tonu hei tohu ki o matou whakupaparaitga o muri ake i a matou. Ka ki a INikorima " Tena koe e te iwi, wliakawhitia mai te ra, homai te ora. Whakarongo ake e te whanau. koia ia te Pono, whakaorangia ahau. Ekore ahau, e te iwi, e hoki alu whakamuri, ko Ilni- I te-angiora tenei, lie ora tona ingoa, e te J Pono whakaorangia ahau. Whakarongo , mai nga iwi o raro o runga o lai o te tua- j whenua kua whakarerea e ahau tenei pa- ; kanga i le 27 o nga ra o Akuhuta, 1559. [ Ekore ahau e pai kia hoki lua rua ahau ki te kino no te mea kua papaki o maiou ringa kite pat." Ka tu ko More Whaiihoro. ka patai ''He pono le korero?" "Ae." ''Kite; leka koe kite Ture ka pehea le Ture ki j a koe?" ''Ka whakamaiea ahau." 4i AJa ! wai koe e palii?" " Ma nga runanga ka- j toa o Niu Tireni o te Kuiui hoki." i Kei runga a Pukere. " Tenei taku kupu, | ekore a!)au e hoki ki le paiu langata, kei ' te wehi ahau, he mea piro ki ahau le male. Whakarongo ake e nga runanga, ka pena ahau mete anga Tio e piri ana kite toka tipu lonu mau lonu mo te whakawakanga a nuia." "Ma wai koe e whakawa?"; "Ma nga runanga o IViu Tireni o icKuini." j Ka tu a Tamaii Pawa ki runga. "Ko taku kupu tenei e le runanga, whakarongo ' mai, ekore hoki ahau e piki ki le wahi tapu kei horomia ahau e le Taniwha, kei male ahau." "Ma wai koe e paiu?" "• Ma nga runanga kaloa o ie Maori ole Ture o ie A lua o ie langata." Ka lu ko Te Waia Te Kiri. "E tika ana e te iwi. e te runanga, kua tae mai ahau ki Huilerangiora, kua kite ahau i le ra, kua mahaua ahau, kua lioki mai laku

mourL Tihc ! Tihe! Mouri ora." "He pono ranei tou whakaae ekore koe ehoki ki le kino?" " Ae." "Ka hoki koe kite kino ka pebealia koe ele Ture?" "Ka whakamaiea." "Ma wai koee whakaae?" "Ma ngarunanga oNiuTirenio teKuini." " Ekore ranei tou iwi e riri ki a koe me ka riro koe mo tou he?" " Kahore, no tc mea naku anake laku he kohuru." Ka mum cnei korero. Ko nga rangatira o Ngalimamapoio nana i kawe mai taua runauga nei, me to ralou whakarongo ki enei korero a taua iwi kotahi nei i roto f i tenei pakanga, Ko Tikaokao Tangatake, Ko le Moluiapu Te Kaharoa, Ko Te Weiini Ngakahawai, Ko Tali. Na, kole whatianga a Te Waka Te Huka i tona rakau, ka karanga kite reo nui, •'Tiiiro mai e ie iwi, e Tainihana, e Te Hapimana Toheroa, ka kjrakiaiia le rakau i whalia nei, whakarongo mai e le iwi, ka whali e iSiko hcMauuga rongo ki le pakanga, ara, heikape kotoreiore mau ki Araileuru." Ka inuiu. IS'a Kipa jN'gamoke, Te kai luhiluhi. E hoa ma, e nga hoa aroha e nga Pakeha, —lie panui am tenei kia rongo mai koulou, mo le rongo whawhai ki le Pakeha, e Ki ana he ruuanga whawhai lenei kite Pakeha; kahore, ekore taua kupu e lika, ko le uiaunga rongo nei tenei mo nga raruraru anoe uoho ana ki Taranakt kaiahi ka mum. lie oli ano le likangao lenei runanga. Na Po u a rama Te Wiiiti raua ko Kipa Mgamoke. Ka kile ahau i tenei maunga rongo ka hari toku ngakau ; ka wliakaaro ahau ku muha nga lau e raruraru ana, e whawhai ana, e palu langaia ana, e maumau anai le laonga;—ka pai kia whakamutua tena mal)i, kia ora ai le tangaia kia hua ai he taonga, kia raugatira ai ie iwi kaloa i hanga e le Alua, kia lupu ai le whakapono me nga malii pai e rangaiira tonu ai te tangaia ki leia ao atu. £ie iwi katoa i menoi kaloa lalou ki ie Atua kia mau u louienei rongo ake, ake, ake. Auiene. iNa Te Waiteke.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18591001.2.4

Bibliographic details

Haeata, Volume I, Issue 7, 1 October 1859, Page 1

Word Count
1,693

TARANAKI. Haeata, Volume I, Issue 7, 1 October 1859, Page 1

TARANAKI. Haeata, Volume I, Issue 7, 1 October 1859, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert