T E HAEATA. Akarana, Oketopa 1, 1859. TE PAKANGA O TE WIWI RATOU KO NGA ATARI.
Kua mau te rongo, kotahi te parekura i muri iho o era i tuhituhia kite Haeata mo Hepetema. Kei Horaperino (Solferino) taua parekura. I rupeke nga ope ki taua whenua i te 25 o nga ra o thine. Kupeke rawa ake 150,000 o nga Atari; I 14-0,000 nga Wiwi ralou ko nga Ilairini. A n;oe ana ralou katoa i reira, huaki ake le ala maranga ana ralou, kihai taro kua paia le huak ; , kua tangi le repo, kua pupuhi. Te lino ngangaretanga i ngangare ai, a awatea noa, kake liaere ana le ra ki runga mete kaha haore ano te riri o telahi o telahi, a torengi noa'te ra ki lona rua—a po noa e pupuhi ana; katahi ka whati nga Atari, waihoiho te papa ki nga Wiwi ralou konga Uairitii, kanui le hinganga, haupu ana te tangala kei j waenga ; e rua le kau mano o nga lupapaku o telahi, i pera ano to telahi, hui katoa nga mca i hinga e wha tekau mano (-40,000), mate rawa elalii, ko eta hi i tu kau, kihai mate rawa. E ki ana katahi ano le parek'.:ra o naianei i pera ai te tokomaha o nga lupapaku. Jihara i te hanga! Ileoli, kua ki lepuku riri, ki ana telalti, ki ana ano lelahi, katahi ka mea a Rui Neporiana, Epara o Paranehe, me iiohou kite rongo, whakaae tonu atu le Epara o Alaria. Na, ka kite raua i a raua, korero ana, whakaiakoioria iho he turauga mo le rongo mau, heoi ano ka mau, whati ana nga opt.' hoki kaloa ana ki o raiou kainga. Ka nui le kino o lenei hanga ole pakanga ! ehia ranei enei nga wahine kua noljo pouaru, me nga lamariki kua nolio pani, me nga malua kua lamariki kore i 20 to i aua iwi? ka nui te langihanga mo nga j mea i ngaro. Alica hoki nga langaia nuuui ole ao le aroha ai kia ralou langaia, | kia kaua hoki e aratakina ralou hei kai | ma le mala? Te komili marire, le waiho i ma te korero e whakaiika nga he e tinei e whakamoka le waha riri! J
j Ileoli, me whakapai tatou kite Alua I mo lenei maunga rcngo. me inoi lioki ta- ! ton ki a ia kin liakina e ia nga iwi katoa I kei ara asio he pakanga apopo ake nei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18591001.2.3
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 7, 1 October 1859, Page 1
Word Count
406TE HAEATA. Akarana, Oketopa 1, 1859. TE PAKANGA O TE WIWI RATOU KO NGA ATARI. Haeata, Volume I, Issue 7, 1 October 1859, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.