TE HAEATA. Akarana, Hepetema 1, 1859. HE PAKAKANGA KEI OROPI.
Katahi ka tae mai te rongo kino i Oropi. Kua whawhai nga iwi o Paranehe (France) me Harinia ki nga tangata o Ataria (Austria.) Ko te take i ara ai tenei pakanga ko Itari (Italy.) I riro ia le Kingi o Ataria i mua, letahi wahi o Itari, te whenua o te Popa, upoko o te PiUopo, ara letahi wahi o tona langatiraianga, me tetahi wahi whenua. Na, tohe ana elahi o nga iangata o liari kia whakahokia mai kia ratou to ratou mana me o ratou whenua. A piii ana a Rui Neporiana ki a ratou, uru ana ki roto ki nga ope o Harinia. He Pikopo katoa aua tangala. E rua nga nga parekura kua raogona inalanei, kei Motepero (Monlebello) te lualahi, —kei Makenata(Margenta)letahi, 150,000(kotahi raue toru iekaumano)nga Ateri(Auslrians)o letahiope; 120,000. (Retain ra e rua tekau mano te ope o nga Wiwi.) Hihinga anuitetahi. hihinga ana letahi, ka nui. Oliia, whati ana nga Ateri, erua tekau mano ite baupuranga. E whitu mano i riro i te herehere, heoiti, i nga Wiwi te papa. Kahore ano i mutu tenei pakanga, kei te whawhai nei ano. Ekore e mohiolia tona olinga. Kahore ano a Ingarangi kia uru ki roto, e noho noa iho ana. Mea ake ka uru pea. Kahore ranei, tera kei nga iwi e whawhai nei te likanga. Ka lika te whakahaere a tetahi, a tetahi, ekore a Ingarangi e ara ki runga, ka he, kaiahi ka kilea he Likanga mana. E mea ana elahi kaumaiua, ara nga mea rapu Karaipiture, nga mea mohio ki te whakaaro i nga poropititanga, e lata ana nga taima e rite ai etahi o nga poropititanga o Raniera, me nga kupu o te | WhakakitengaaHoani; te wa i kiia ai he ngaromanga mo nga whakaakoranga leka, he hinganga mo nga kai whakaako lito, mo nga kingi e arai ana I te rongo pai, me nga rangatiraianga katoa i turi ki nga kupu ate Karaiii. Korerotia te 17, 18, j 19, o nga upoko o te whakakiienga.
Kaliore nialou i mohio e tikn ana enci whakaaro o nga kaumatua rap it Karaipilure; he tka ranei, kahore raDei. Engari ta matou e mohio nei ko te mahi tika ma nga hahi me inoi tatou ki Te Atua. Kei tukua eia tenei ahi kia totoro haere kite ao katoa. Engari kia ti: neia i tona walii i limata ai. Me inoi lioki latoa ki aia kia whakaltiheratia e ia hga whcnua katoa ki tana kupu, kia whakalahurhia kaioatia niai nga iwi o te ao ki tana tauiaiii, kia mutu ai nga \vainga kia nuitu rnwa hoki te matiiwhakaheke toto, kia riro le ao katoa i a te Ivaraili, kia tu tona rangaiiratanga ki nga walii katoa-
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18590901.2.3
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 6, 1 September 1859, Page 1
Word Count
460TE HAEATA. Akarana, Hepetema 1, 1859. HE PAKAKANGA KEI OROPI. Haeata, Volume I, Issue 6, 1 September 1859, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.